13°C
Mostar 16°C
Tuzla 15°C
Banja Luka 16°C
Bihać 17°C
Powered by Dark Sky

23.01.2022 / 20:00 Svijet - Tenzije rastu

Da li Putin ide stopama Petra Velikog?

Da li Putin ide stopama Petra Velikog?
Foto: Vijesti.ba
Tri stotine i četrdeset kilometara istočno od ukrajinske prijestonice Kijeva leži grad Poltava.

U njegovom centru, nalazi se trg sa više od 20 švedskih topova iz 18. vijeka, zaplijenjenih tokom bitke za Poltavu 1709. godine. Bila je to odlučujuća bitka u Velikom sjevernom ratu, koji su vodili Petar Veliki i švedski kralj Karlo XII za prevlast u istočnoj Evropi. Ruski car je pobijedio.

Skoro četiri vijeka kasnije, ukrajinski grad smješten na obali rijeke Vorskla uskoro bi mogao da ponovo uđe u istoriju - u slučaju da ruski predsjednik Vladimir Putin riješi da pokrene invaziju na Ukrajinu i naredi ruskim snagama da prodru duboko u zemlju, kako strahuju neki zapadni lideri.

Poltava se nalazi na putu za Kijev i mogla bi da postane faktor ako se Putin odluči na udar, iz oblasti Donjeck i Lugansk koje su pod kontrolom Rusije, dok druge ruske snage čekaju kod granice blizu Harkova u sjeveroistočnoj Ukrajini, kaže Robert Fraj, bivši general britanskih Kraljevskih marinaca.

"U Poltavi je 1709. godine Petar načinio prvi korak ka nadimku "Veliki" - što je put koji ruski predsjednik možda želi da slijedi", napisao je penzionisani britanski general u članku za britanski website Article.

Fraj, međutim, vjeruje da Putin neće žuriti da se odrekne prednosti koje mu donosi nastavak hibridnog rata, gdje iznuđuje ustupke Zapada, a da pri tome ne preduzme rizik koji nosi kompletna invazija, kada bi morao da pacifikuje drugu najveću zemlju Evrope i bori sa izvjesnim ukrajinskim otporom.

"Vještina sa kojom Rusija manipuliše prijetnjom eskalacije postala je definišuća odlika njene vojno-diplomatske strategije, i daleko je ispred Zapada u tom pogledu. Ako bih morao da se kladim, kladio bih se na stalno tinjanje, uz podršku konvencionalnog vojnog raspoređivanja, ali bez ulaska u veliki sukob", napisao je Fraj.

Ruski zvaničnici kažu da nemaju planove da ponovo napadnu Ukrajinu, a načelnik oružanih snaga Valerij Gerasimov je odbacio izvještaje o planiranoj invaziji kao - laž. Generalni sekretar NATO-a upozorava da je rizik od sukoba stvaran, a američki predsjednik Joe Biden je ove nedelje rekao da očekuje da će Rusija načiniti taj potez, ili izvršiti invaziju ili napad manjeg obima.

Ali šta bi taj potez mogao da bude još nije jasno, a mnogi komentatori koji prate Rusiju vjeruju da se i sam Putin još nije odlučio. Ukrajinski lideri kažu da im ne pomaže pravljenje razlike između pune invazije i ograničenijeg osvajanja teritorije u istočnoj i jugoistočnoj Ukrajini, možda ukoliko Rusija osvoji Marijupolj u Azovskom moru, i Odesu u Crnom moru.

"Ako se priča o manjim ili većim upadima ili punoj invaziji, ne postoji polu-agresija", izjavio je ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba za The Wall Street Journal u četvrtak.

Šta god da Putin odluči, ima spremne snage za veliki napad i mogao bi da brzo mobiliše vojsku za napad dublje u ukrajinskoj teritoriji, kažu zapadni zvaničnici. Rusija je počela da gomila trupe na granici sa Ukrajinom prošle godine, a do decembra ih je rasporedila 100.000, prema američkim i ukrajinskim obavještajnim procjenama.

Artiljerija i napredni oružani sistemi su takođe raspoređeni kao i poljske bolnice i logistika potrebna za podršku taktičkim borbenim jedinicama.

Zapadni vojni zvaničnici procjenjuju da je Rusiji potrebno oko 175.000 vojnika da izvrši veliki napad, a neki ukrajinski obavještajni zvaničnici misle da je taj broj već dostignut. Njihove američke kolege kažu da je broj ruskih vojnika i dalje ispod 175.000. Međutim, američki državni sekretar Antony Blinken, izjavio je u četvrtak da Putin ima "planova da još više poveća te snage i to u vrlo kratkom roku."

Sredinom nedelje, saopšteno je da je Kremlj premjestio neke snage na oko 30 kilometara od ukrajinske granice u Bjelorusiji. Kremlj navodi da su ti vojnici učestvovali u zajedničkim vojnim vježbama sa bjeloruskim saveznicima, ali to znači da je značajna grupa ruskih vojnika bila na samo 80 kilometara od ukrajinske prijestonice - dovoljno velika da presječe značajan dio ukrajinskih kopnenih snsaga koje su stacionirane duž linije fronta u regionu Donbas u istočnoj Ukrajini.

Ruska vojska je apsolutno superiorna u odnosu na ukrajinsku. Ukrajina ima oko 209.000 vojnika u aktivnoj službi, u poređenju sa 900.000 ruskih, i 900.000 rezervista naspram ruskih dva miliona.

Godišnji vojni budžet Ukrajine je 4,3 milijarde dolara, dok je Ruski - 43,2 milijarde. Rusija ima 2.840 tenkova u poređenju sa ukrajinskih 858, i 4.648 komada artiljerije naspram 1.818. Ta velika prednost se nastavlja i u domenu vojnih aviona - 1.160 ruskih u odnosu na 125 ukrajinskih. To su podaci Međunarodnog instituta za strateške studije, britanske istraživačke organizacije koja objavljuje godišnji izvještaj o sastavu globalnih vojnih snaga.

Ako se Kremlj zaista odluči na napad, operacija bi, u svom najužem obliku, vjerovatno bila repriza 2014. godine, kada je Rusija izvršila aneksiju Krima i preuzela Donjeck i Lugansk, koristeći uglavnom tuđe naoružane vojnike. "Ruske snage bi mogle da prošire sukobe u Donbasu da bi Ukrajinu uvukle u konvencionalni konflikt", upozorava Nil Melvin sa Instituta kraljevskih ujedinjenih službi, grupe za odbrambenu politiku u Londonu.

Drugi procjenjuju da Putin ima veće ambicije.

"Putin je počeo da istražuje opcije mimo aneksije Krima i okupacije Donbasa, koje mu nisu donijele ono što je želio", smatraju Majkl Kimidž i Liana Fiks iz Njemačkog Maršalovog fonda, organizacije sa sjedištem u Washingtonu.

Njihova procjena: "Možda je rat opcija koju je Putin već izabrao. Ako je tako, to ne može biti manji rat. Minimalni cilj bi bio smjena ukrajijnske vlade - možda ne nužno putem direktne vojne sile - kako bi se postavio lider koji bi bio ruska marioneta. Ambiciozniji cilj bi mogao biti da se zemlja podijeli na dva dijela, granicom između Rusije i krnje ukrajinske države, koju bi Putin sam odredio. Najsveobuhvatniji cilj bi bio da se Ukrajina potpuno usvoji, a onda ili okupira ili se traži da se o njenoj nezavisnosti pregovara po Putinovim uslovima."


(Vijesti.ba / VOA)

Izdvajamo