Granić: Veliki broj država EU ne razumije problem u BiH

Granić kaže da je posjet Plenkovića Kijevu snažna, hrabra i odlučna državnička gesta na vrlo simboličan dan - Dan Europe.

O sigurnosnim stvarima Granić nije mogao govoriti, ali je rekao da vjeruje da će se premijer sigurno vratiti u Hrvatsku. Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, kaže da je to najbrutalnija agresija nakon Drugog svjetskog rata na jednu suverenu državu.

"Ta agresija je promijenila svjetski poredak. Cilj je bio razjediniti Europsku uniju i nije uspjelo. Europska unija nije nikad bila više ujedinjena. NATO je nikad više ujedinjen. I Finska i Švedska žele biti članice.

Dodatna stvar - Hrvatska je jedna od prvih država koja je snažno osudila rusku agresiju, stala na stranu Ukrajine, dala političku, diplomatsku i ostalu podršku. U stalnim smo komunikacijama s Ukrajinom i predsjednik vlade je odabrao simbolički trenutak kada posjetiti Ukrajinu", rekao je.

Granić kaže da je posjet bio vrlo uspješan i dodao da je ukrajinsko vodstvo izuzetno dobro primilo državnički posjet predsjednika vlade Plenkovića.

Komentirao je i informaciju da se hrvatska veleposlanica u Ukrajini nakon više tjedana iz Lavova opet vratila u Kijev, a među veleposlanicima je koji su se najduže zadržali u Kijevu.

"To su sve simbolični činovi kojima pokazujemo koliko nam je stalo do Ukrajine, ukrajinskog naroda i podrške Ukrajini. Ovdje se radi o Europi, radi se o tome da se brane temelji ljudske civilizacije. Dužnost je svih da pomognu najbolje što to mogu", rekao je.

O Milanovićevim izjavama

Upitan je li na sastanku bilo govora o Milanovićevim izjavama oko primanja Finske i Švedske u NATO, odgovara:

"Jasno da to propitkivanje nečega što je civiliziranom svijetu, Europi i Americi jasno nije dobro. Vlada predsjednika Plenkovića oko toga ima najčvršće stavove. Finska i Švedska su dvije države koji su temelji demokracije u svijetu. Kad su one odlučile da će zatražiti prijem u NATO, onda to treba najsnažnije podržati jer to jača NATO i jača demokraciju u svijetu.

Problem konstitutivnosti Hrvata je veliki problem. Tu formulaciju konstitutivnosti naroda sam ja pregovarao za vrijeme vašingtonskih pregovora. Tada je definirano da je BiH država triju konstitutivnih naroda. Ona je prihvaćena u tom obliku u Daytonu."

Što se tiče pregovora o izmjenama izbornog zakona u BiH, Granić kaže da treba biti uporan i odlučan.

"U svakom slučaju, treba biti uporan, odlučan. Istina je da veliki broj država unutar EU ne razumije ništa problem u BiH. Upravo zato diplomacija postoji da se objasni i da ono što traže Hrvati je dogovoreno i potpisano. U tome treba biti uporan i odlučan maksimalno, ništa se neće postići ako se dvije države koje su prve po demokraciji u svijetu blokira.

Onda pravite od sebe incidentnu državu i nećete sigurno dobiti nikakvu podršku. Vjerujem da će se ponovno obnoviti pregovori oko promjene izbornog zakona", smatra.

(Vijesti.ba / Index.hr)