3°C
Mostar 9°C
Tuzla 4°C
Banja Luka 3°C
Bihać 2°C
Powered by Dark Sky

30.08.2022 / 10:13 Ljepota i Zdravlje - Dr. Elnur Smajić

Doktor otkriva ključne savjete za zdrav život i nakon 55. godine

Doktor otkriva ključne savjete za zdrav život i nakon 55. godine
Foto: Vijesti.ba

Briga o zdravlju ključna je za dobru kvalitetu života.

Odricanje od loših navika nam može pomoći da ostanemo zdravi i smanjimo rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Pitali smo dr. Elnura Smajića, internistu-kardiologa i nacionalnog koordinatora za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u okviru Udruženja kardiologa u Bosni i Hercegovini, koji su to savjeti kojih se trebamo pridržavati kako bismo osigurali što bolje zdravlje u našim zlatnim godinama, a koje su to loše navike od kojih se treba pozdraviti, naročito nakon 55.

„Mnoge osobe se odluče promijeniti životni stil, opredijeliti se za zdraviji način života, ali brzo odustaju, govoreći si da je prekasno za usvajanje novih navika. Mislim da je prva i najvažnija poruka koju imam da je vrijeme da preuzmete odgovornost i ne dopustite da vas dugoročna vezanost za nezdrave navike zaustavi. Znajte da svaka nezdrava navika ima i svoju manje štetnu alternativu“, navodi dr Smajić.

Nikad nije kasno za promjene. To bi moglo biti inspiracija za mnoge koji žele uvesti zdrave promjene u svoj život, ali misle da su prestari za to. U multietničkoj studiji ateroskleroze u kojoj je učestvovao Institut Johns Hopkins, u kojoj je u toku više od sedam godina praćeno više od 6000 ljudi u dobi od 44 do 84 godine, oni koji su učinili korisne promjene poput prestanka pušenja, pridržavanja mediteranske prehrane, redovne prehrane, vježbanje i održavanje zdrave tjelesne težine smanjili su rizik od smrti u tom vremenskom razdoblju za 80 posto.

Ostavite pušenje odmah

Doktor Smajić kao prvu naviku koju trebamo odbaciti, odnosno promijeniti navodi pušenje.
„Pušenje je drugi vodeći faktor obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, odmah iza povišenog krvnog pritiska, a može dovesti i do mnogih drugih problema poput bolesti pluća, čak i malignih oboljenja. Pušenje ni na koji način nije zdravo za vas i trebali bi odmah ostaviti cigarete“, kaže doktor i dodaje da je realnost ipak drugačija, te da mnogi pušači nisu spremni na takav korak, uprkos činjenici što znaju da je to bolje za njih.

„Svjetska statistika pokazuje da od 100 ljudi koji pokušavaju ostaviti cigarete, samo njih tri do pet to i uradi na duže od šest mjeseci. U tom slučaju neophodno je naći način da se i njima pomogne. Koncept smanjenja štete, prema kojem ljudima koji se teško odriču loših navika treba ponuditi manje štetnu alternativu, pokazalo se kao dobra opcija. Kod alternativnih proizvoda, poput uređaja za grijanje duhana, duhan se grije, ali ne sagorijeva i ne nastaje dim koji je glavni krivac za pušačke bolesti“, navodi doktor Smajić.

Redovna fizička aktivnost je ključna

Unatoč poznatim i stalno isticanim prednostima fizičke aktivnosti, većina odraslih osoba, a i sve veći broj djece, živi većinom sjedilačkim načinom života te nisu dovoljno aktivni da bi iskoristili zdravstvene prednosti fizičke aktivnosti kojom se bave. Pretežno sjedilačkim načinom života se definira onaj način života u kojem se u roku od 14 dana ne provodi nijedna vrsta fizičke aktivnosti, poput nekog sporta ili vježbanja.

„Redovna fizička aktivnost, uz primjerenu prehranu i kvalitetan san, preduvjeti su za održavanje zdravlja u ljudi svih dobnih skupina. Studije potvrđuju da bez obzira na dob, spol, zdravstveno stanje ili neki drugi faktor, fizička aktivnost donosi niz zdravstvenih prednosti, od održavanja zdravlja do ubrzavanja oporavka ili poboljšanja stanja kod bolesnih osoba. Potvrđeno je da redovna fizička aktivnost smanjuje stopu smrtnosti od niza hroničnih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog pritiska, srčane slabosti, šećerne bolesti i karcinoma debelog crijeva“, kaže doktor Smajić.

Povedimo brigu o brojkama

Odrasli treba da ciljaju najmanje 150-300 minuta sedmično umjerenog intenziteta ili 75-150 minuta sedmično fizičke aktivnosti visokog intenziteta. Čak i ako ne možete postići ove vremenske preporuke, ostanite što aktivniji – bilo kakva aktivnost je bolja nego nikakva aktivnost. Ciljevi liječenja faktora rizika trebaju se postići stepenastim pristupom. Prvi korak je postizanje preporučenih ciljeva za krvni pritisak i vrijednost holesterola kroz preporuke za način života (zdrava ishrana, prestanak ili promjena pušačkih navika, održavanje idealne tjelesne težine i fizička aktivnost) i lijekove ako su potrebni.

Krajnji cilj drugog koraka je postizanje sljedećih optimalnih ciljeva:

• postizanje sistolnog krvnog pritiska od najmanje <160 mmHg za sve osobe koje ne uzimaju lijekove

• sistolni krvni pritisak <130 mmHg za one <70 godina i <140 mmHg za one od ≥70 godina, a za dijastolni krvni pritisak, cilj od <80 mmHg se preporučuje za sve osobe koje uzimaju lijekove.

• holesterol lipoproteina niske gustoće (LDL-C) <1,8 mmol/L (za osobe sa visokim rizikom) ili <1,4 mmol/L (za osobe sa veoma visokim rizikom)

• osobe sa šećernom bolešću, za većinu odraslih preporučuje se cilj liječenja glikiranog hemoglobina (HbA1c) <7,0%

Obratite se vašem ljekaru koji će procijeniti rizik od kardiovaskularnih bolesti, koristeći odgovarajuće modele i proračune (SCORE2 tablice), i uzimajući u obzir nekoliko faktora rizika (starost, krvni pritisak, nivo holesterola, pušenje) i druga stanja (potencijalni „modifikatori rizika“) koji mogu promijeniti vaš profil rizika. Vaš liječnik će s vama razgovarati o tome šta znači vaš profil rizika i kako konkretno možete imati koristi od preporučenih mjera.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo