EU će biti jači s Hrvatskom i Rumunjskom u Schengenu

Ministar Gordan Grlić Radman sastankom s rumunjskim kolegom Bogadnom Aurescuom počeo službeni posjet Bukureštu, tijekom kojeg će popodne sudjelovati na Münchenskom sastanku lidera, a u utorak i srijedu na sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.

- Širenje šengenskog prostora pomoći će jačanju vanjskih granica Europske unije od prijetnja unutarnjoj sigurnosti Unije, rekao je Aurescu nakon sastanka.

Grlić Radman rekao je da Hrvatska očekuje pozitivnu odluku za ulazak u šengenski prostor, a isto očekuje i za Rumunjsku i Bugarsku.

Prema preporuci Europske komisije, sve tri države nadaju se da će 1. siječnja 2023. postati članicama šengenskog prostora slobodnog kretanja ljudi ,iako postoje neke rezerve za Bugarsku i Rumunjsku, koje prema ocjeni nekih članica Unije ne čine dovoljno u suzbijanju ilegalnih migracija.

- U interesu je EU-a da šengensko područje ojača uključivanjem i Hrvatske i Rumunjske koje su spremne za ulazak i dio su rješenja potrebnog Europskoj uniji za upravljanje priljevom migranata", rekao je Aurescu.

Hrvatska i Rumunjska također se nadaju da će postati članicama OECD-a. Aurescu je kazao da su u tom procesu dvije zemlje kandidati i zajedno rade u tom procesu.

U godini u kojoj Hrvatska i Rumunjska obilježavaju 30 godina uspostave diplomatskih odnosa, ministar Grlić Radman je u izjavi nakon sastanka istaknuo odlične bilateralne odnose, bez otvorenih pitanja, s odličnim stupnjem međusobne zaštite nacionalnih manjina i naglaskom na potrebi jačanja odnosa u u gospodarstvu, turizmu, trgovini.

Ministar Grlić Raaman naglasio je da su dvije zemlje na istoj strani povijesti, i kako je rekao, na pravoj strani demokracije u pitanju borbe za slobodu Ukrajine od ruske agresije.

(Vijesti.ba / HRT)

- Stoga je potrebno osnažiti europsku prisutnost u tom dijelu našeg kontinenta, kako ne bi došlo do jačanja utjecaja trećih, ne nužno dobronamjernih političkih čimbenika, rekao je.

Dodao je kako to obvezno mora podrazumijevati prihvaćanje vanjske i sigurnosne europske politike zemalja kandidata za članstvo

Grlić Radman nije izrijekom spomenuo Srbiju koja pregovara o članstvu u Europskoj uniji ali dosad nije uvela sankcije Rusiji, čime nije slijedila politiku EU-a, već je govorio o zapadnom Balkanu.

Aurescu je naglasio važnost nametanja sankcija Rusiji kao sredstva pritiska za okončanje agresije.

- U vrijeme energetske krize Hrvatska je odlučila ojačati svoje kapacitete isporuke plina s LNG terminala na Krku na 6,1 milijardu m3 "kako bi osigurala energetsku neovisnost susjeda" i drugih zemalja u Europi, rekao je Grlić Radman.

Ponovio je da Hrvatska može biti energetsko čvorište u ovom dijelu Europe.