Od početka rata u Ukrajini kroz Srbiju prošlo 300.000 Rusa

... a da se u njoj zadržalo oko 50.000, uz ocjenu da bi država trebalo da radi na njihovoj integraciji u društvo jer se, kako je naveo, prije svega radi o visoko obrazovanim ljudima.

Đurović je rekao da oni dolaze u Srbiju i koriste bezvizni režim koji im omogućava boravak u zemlji od 30 dana, što se može posmatrati kao turistički boravak, ali nikako ne odgovara karakteru njihovog boravka, koji je dugotrajniji i koji je izazvan svim dešavanjima u vezi sa ratom u Ukrajini.

"Kada govorimo o ruskim državljanima, oni, ako nemaju brak sa srbijanskim državljanima, ako nemaju nepokretnosti ovdje, ako nemaju radni odnos prijavljen ovdje, boravak moraju da regulišu faktički da izlaze iz Srbije i vraćaju se svakih 30 dana, sa nadom da će ih na ulazu propustiti granična patrola i omogućiti im da se ponovo vrate u zemlju, što je jedan vid neodrživog načina da neko boravi duže u zemlji", kazao je Đurović.

Dodao je da jako mali broj ljudi iz Rusije zapravo traži azil u Srbiji i uopšte ulazi u taj postupak i da su to gotovo beznačajne brojke - nekoliko desetina njih, što prema riječima Đurovića, nije relevantno sa aspekta statistike.

Naveo je da to ima i druge pravne konsekvence, poput toga da mnogi od njih ne prijavljuju poslove koje obavljaju u Srbiji, odnosno rade na crno.

"Moglo bi se reći, prema našim procjenama, da negdje oko 20 odsto svih imaju regulisan boravak po osnovu rada, bračne veze sa srbijanskim državljaninom, po osnovu posedovanja nepokretnosti, ili na drugi način, a da ostatak pokušava da svoj boravak faktički produži na ove načine, time što bi izlazio i ulazio u zemlju u nekom kontinuiranom periodu", rekao je Đurović.

Prema njegovim riječima, mnogi od njih dolaze u Srbiji zbog teške situaciji u Rusiji, zbog problema sa političkim opredjeljenjem, jer ne žele da učestvuju u ratnim dejstvima, ali su sankcije glavni motivišući faktor da ti ljudi napuste svoju zemlju jer nisu u mogućnosti da rade svoje poslove i zarađuju kao ranije.

Đurović je naveo da su to uglavnom programeri, dizajneri, ljudi koje svoje poslove obavljaju preko interneta i koji nadoknadu dobijaju preko računa u međunarodnim transakcijama.

On je objasnio i da ruski državljani nisu smješteni samo u Beogradu, već da ih ima i u drugim urbanim mjestima širom zemlje, kao i da često stupaju u međusobne kontakte, komunikaciju i formiraju neki vid komuna, koje pretenduju da se samostalno razvijaju.

"Naravno, sa aspekta sistema i interesa društva, svakako treba ove ljude što prije uključiti u društvo. Prije svega regulisati njihov boravak, a onda ih dalje integrisati u društvo da bi u potpunosti bili integrisani i da bi u potpunosti bila izvršena potpuna inkluzija njih, a ne da se čeka da ti ljudi zbog ovih otežavajućih okolnosti napuste zemlju i pokušaju negdje drugo da pronađu svoje mjesto za život", naglasio je Đurović.


(Vijesti.ba)