15°C
Mostar 23°C
Tuzla 17°C
Banja Luka 18°C
Bihać 17°C

22.09.2023 / 08:24 Politika - DW

Politička rampa za ratne zločince

Politička rampa za ratne zločince
Foto: FENA

U Bosni i Hercegovini zakonski nije definisana zabrana angažovanja u javnoj službi ili na izborima lica koja su osuđena za ratni zločin, a odslužili su kaznu.

Odluka visokog predstavnika mogla bi tu praksu promijeniti.

Oko 70 lica osuđenih za ratni zločin pred Sudom BiH odslužilo je kazne, a preko 40 koje je osudio Haški tribunal izašlo je iz zatvora. Uglavnom se radi o prevremenom puštanju na slobodu poslije dvije trećine odslužene kazne, ali i poslije vremena provedenog u pritvoru tokom suđenja posle čega su pušteni na slobodu. Neki od njih i danas se veličaju, a dio njih obavlja javne funkcije, kandiduje se na izborima ili su im dodijeljena odlikovanja najvišeg reda.

U oktobru 2016. godine Organizacioni odbor pri Narodnoj skupštini Republike Srpske, povodom 25 godina postojanja i rada NSRS, dodijelio je posebne povelje i priznanja brojnim institucijama, organizacijama i pojedincima.

Među nagrađenima su bili i svi bivši predsjednici Narodne skupštine i članovi prvog Predsjedništva RS, uključujući Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Biljanu Plavšić, koji su osuđeni pred Haškim tribunalom za ratne zločine. Pet godina kasnije visoki predstavnik u BiH Valentin Incko daje rok Narodnoj skupštini od tri meseca, da povuče odlikovanja. U maju 2021. parlament odbacuje Inzkov ultimatum.

Zakon (ne)radi

„Republika Srpska će donijeti svoje odluke pa makar i Valentin Inzko iskoristio bonska ovlašćenja. Tada mu neće pomoći ni Borelj. Neka obavesti koga hoće“, rekao je tada Dodik, odgovarajući na pitanje očekuje li sankcije EU zbog toga što nije ispunjen zahtjev visokog predstavnika o povlačenju odlikovanja.

Dva mjeseca kasnije Valentin Incko je u zadnjim danima svog mandata u BiH na mjestu visokog predstavnika nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

I pored desetina tužbi, ni poslije više od dvije godine niko nije procesuiran po tom zakonu, ni po službenoj dužnosti ni po pojedinačnim prijavama. U Tužilaštvu BiH su ranije potvrdili da je do sada odbačeno na desetine prijava jer „oni nisu u mogućnosti da sprovedu zakon“.

„Do sada nije bilo nijedne optužnice, jer su tužioci jednostavno naišli na određene poteškoće da bi dokazali postojanje navedenog krivičnog dela, jer u javnosti se netačno prezentuje krivično djelo zabrane negiranja genocida. Navedeno je jasno šta je biće tog krivičnog djela. Ono treba biti urađeno na način da proizvede posljedicu“, rekao je glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić, predstavljajući još početkom godine izvještaj o radu Tužilaštva BiH.

Schmidtova odluka

Ono što bi moglo naći primjenu je najnovija odluka Christiana Schmidta, koja se odnosi na zabranu izbora i imenovanja na javne funkcije svih osoba koje su osuđene za genocid, ratni zločin i zločin protiv čovječnosti kao i zabranu dodjele nagrada i odlikovanja tim licima.

„Ovo se odnosi na integraciju, unošenje podataka u krivične evidencije ljudima koji su osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine od međunarodnih sudova i Haškog tribunala. Ne može se tolerisati činjenica da takvi ljudi ne budu upisani u odgovarajuću evidenciju i da prođe kao da se ništa nije dogodilo“, rekao je visoki predstavnik, obrazlažući odmah i drugu odluku.

„Druga odluka se odnosi na zabranu imenovanja na funkcije svih osoba koje su osuđene za ratni zločin i zločin protiv čovečnosti kao i zabranu dodjeljivanja nagrada takvim licima“, objašnjava Schmidt.

A naknada ratne štete je pitanje koje bi moglo kompletno da promeni odnose ali da još više zaoštri političku situaciju u BiH. Posle svake presude suda u Hagu nekadašnjem rukovodstvu RS otvaralo se pitanje da li i na koji način to može da ugrozi RS. Finansijski, upravo u vidu isplate ratne štete kako se sada najavljuje ili kroz povlačenje pitanja statusa ovog entiteta pred međunarodnim pravosudnim institucijama.

Dodik: „To su budaleštine“

Ipak, činjenica je da je postojanje RS i njen status unutar Dejtonskog mirovnog sporazuma zagarantovan i da će bilo ko pristati na tu izmenu, posebno Srbija kao jedan od potpisnika mirovnog sporazuma iz `95.

Odluku Šmita komentarisao je predsjednik RS Milorad Dodik, koji zajedno sa vlastima u Banjaluci ne priznaje Schmidt kao visokog predstavnika.

„Trebamo biti zadovoljni što se takva smlata nalazi ovdje na prostoru BiH, šta mislite da je neki intelektualac i da je neki koji ima legitimitet, kako bi tek onda. Ovako, sa takvim budalaštinama koje on izmišlja, uopšte nije teško izaći na kraj“, rekao je Dodik.

Ipak, niko se za sada ne usuđuje komentarisati na koji način će i kako ova odluka biti implementirana s obzirom na zakon usvojen u RS, prema kojem se odluke visokog predstavnika ne objavljuju na teritoriji ovog entiteta. Iako je Šmit zakon poništio, ta odluka nije objavljena u Službenom glasniku RS.

Prema izbornom zakonu BiH na javne funkcije mogu biti izabrani i imenovani i osuđeni za ratne zločine. Istovremeno, za aplikaciju za bilo kakav posao u državnoj službi običnim građanima u BiH potrebno je uverenje nadležnog suda o nekažnjavanju.

Izborni zakon BiH dozvoljava kandidovanje kao i obavljanje funkcije u izbornom procesu, što je prepisano iz Ustava BiH.

„Nijedno lice koje se nalazi na izdržavanju kazne, izrečene presudom Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optužnicom Tribunala a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne može biti kandidat ili imati bilo koju neimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine“, navodi se u Članu IX Ustava BiH, što praktično znači da u izbornom procesu ne mogu učestvovati samo osuđeni ratni zločinci koji su u zatvoru ili koji još nisu dostupni pravosudnim organima.

Oni koji su kaznu odslužili mogu da biraju i budu birani, dok to, recimo, nije slučaj sa nacionalnim manjinama u BiH, gde se gotovo 15 godina čeka na implementaciju presude suda u Strazburu u slučaju „Sejdić-Finci“.

Kandidati i odlikovanja

Pored navedenih, Simu Zarića i Blagoja Simića Haški sud je osudio na šest odnosno 15 godina zatvora zbog odgovornosti za progone i ubistva Hrvata i Bošnjaka u Šamcu. Prvi je izabran za zamenika načelnika opštine, a drugi za direktora Doma zdravlja.

Fikret Abdić osuđen je u Hrvatskoj na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina. Kandidovao se i osvojio najviše glasova u trci za načelnika Velike Kladuše.

Odlikovanje ima i Dario Kordić, koji je osuđen na 25 godina zatvora u Hagu za ratni zločin nad civilima u Ahmićima. Odlikovan je Redom kneza Branimira s ogrlicom.

(DW)

Izdvajamo