Referendum za opoziv načelnika sarajevske općine Centar Srđana Mandića koji je trebao biti održan 26. novembra je propao, kao i prethodna dva datuma.
S Mandićem smo se nakon svega u opširnom razgovoru dotakli svih aktuelnih i nekih starih problema koji opterećuju Općinu Centar, ali i onoga što je urađeno u prve tri godine njegovog mandata.
U prvom dijelu razgovora Mandić govori o rezultatima s kojima će na izborima naredne godine pred građane, blokadama u gradnji, infrastrukturnim projektima, dugovanjima po osnovu zakupa prostora, tromoj adaministraciji …
Na početku Mandić kaže da je zadovoljan, da je puno je stvari koje su urađene, ali i onih koje nisu završene te kako je javni sektor jako specifičan i u mnogome otežava njegovi prvi mandat.
- Ja sam i u predizbornoj kampanji govorio da mi nećemo imati velikih kapitalnih projekata, u smislu nekih velikih izgradnji. Mislim da to nije ni nadležnost lokalne zajednice, privatni sektor treba da gradi. Meni je prioritet bio infrastruktura i na to smo stavili najveći fokus. Mi smo u prvoj godini mandata od 74 kilometra lokalnih cesta kojima upravlja Kanton Sarajevo, rekonstruisali u potpunosti 10 kilometara. U početku nisam mislio da je to nešto posebno, međutim, kada je ministar Adnan Šteta rekao da je cijeli Kanton uradio 20 kilometara, onda sam rekao, pa to i nije loše. S tim da, mi ne asfaltiramo da bismo asfaltirali, već ja insistriam da ViK prethodno utvrdi stanje njihove mreže. To je nešto što usporava proces, tu ima i objektivnih okolnosti, ali će ovo obezbijediti da u narednih nekoliko decenija neće biti redukcija na ovim mjestima, kaže Mandić.
Na društvenim mrežama ga, kaže, zbog izgradnje stepeništa neki nazivaju “mister basamak”.
- Ali mi radimo ono što savjeti mjesnih zajednica traže. Možda je jedno stepenište smiješno, ali kada ih je stotine, onda su to desetine hiljada novih stepenica. Posebno sam ponosan na rekonstrukciju “Centra za sport i rekreaciju” FIS… Ove godine smo imali jedan investicioni bum, rekonstrukcija šetnice, Gradski park Jezero-Betanija koji je naišao na veliko oduševljenje građana, kaže Mandić i navodi da su parkovi u Centru sada postali mjesto gdje ljudi mogu boraviti i kvalitetno provoditi svoje vrijeme.
Činjenica je da investitori idu u manji bh. entitet, nadomak Sarajeva grade objekte, jer ne mogu da dočekaju dozvole u Sarajevu. Zašto je to tako, pitali smo Mandića. Odgovara da je jedna od prepreka Odluka o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom, donesena 2021. godine, a koju je donijela državna Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BIH i koja u značajnoj mjeri onemogućava ili usporava bilo kakvu gradnju.
- Pojednostavljeno, tu Odluku provodi Federalno ministarstvo prostornog uređenja koje nije kapacitirano, ni kadrovski ni stručno da bi moglo iznijeti tako kompleksan projekat. S druge strane, vi da bukvalno želite da stavite klima uređaj na fasadu ili da preuredite unutrašnjost vašeg stana, morate dobiti dozvolu Federalnog ministarstva, odnosno saglasnost te Komisije. I tom su Odlukom u mnogome vezali ruke lokalnoj zajednici, a i sebi zakomplikovali život. I oni su svjesni da se ta Odluka treba mijenjati. Nama član iz Banjaluke može da ureduje ovdje šta možemo, šta ne možemo, kaže Mandić.
On navodi da je Kvadrant B najatraktivnij dio za izgradnju.
- To je opet u nadležnosti Gradskog vijeća. Oni treba da donesu Regulacioni plan. Tu se lome koplja oko tih vjetro-koridora i nisam otpimista da će se nešto brzo riješiti, a imate pritisak investitora koji su vlasnici i hoće da grade, kaže načelnik Centra.
Dodaje da je treća stvar koja optrećuje izgradnju ono što se dešavalo u prethodnom mandatu.
- Poznata je priča o Palace investment, o gospodinu Brajkoviću koji je zakonito stekao plac na Marindvoru. Međutim, u prvom Regulacionom planu njemu je bila dozvoljena gradnja sedam spratova, a bivši načelnik je dan pred istek starog Zakona o prostornom uređenju KS, koji je omogućavao načelnicima korekcije regulacionih planova, ali ne izmjene, sa sedam odobrio gradnju 22 sprata, dakle dodao je 15 spratova. To po meni nikako nije korekcija. Taj smo slučaj predali Tužilaštvu prije dvije godine, kaže Mandić i dodaje:
- Ja sam potpuno svjestan, kao neko ko je jeo hljeb u privatnom sektoru, da javni sektor ne može živjeti bez privatnog, bez investicija, ja samo insistiram da se pošutuju procedure i Zakon, ako ne valjaju da ih mijenjamo, kaže Mandić.
U Općini Centar dosta pažnje se posvećuje Javnim raspravama.
- Imali smo nedavno jednu jako kvalitetnu javnu raspravu za zonu Crnog vrha. Svi stanari tog područja su došli i javno izrazili negodovanje. Mi smo uvažili to, na osnovu te javne rasprave donosimo odluke da se zaustavi procedura izmjene Regulacinonog plana, jer ljudi jednostavno ne žele da se tamo gradi. Čak, ako dođe do neke nadoknade štete koju moramo platiti investitoru, vrlo je važno da znamo da to nije hir načelnika ili grupe vijećnika. Mi smo spremni da pitamo građane na referendumu da li su za to da platimo štetu investitoru, kaže Mandić i najavljuje izbor najboljeg rješenja Gradskog parka Crni vrh.
On naglašava da Općina dobar dio prihoda ima iz prodaje zemlje i naplate građevinske rente.
- Svaki kvadrat koji se izgradi, Općina ostvari neki prihod. Građani treba i to da znaju. Ne možmo mi reći ne damo nikome ništa da gradi, kaže Mandić.
Dugogodišnji problem Centra su i dugovanja za prostore koje ova Općina iznamljuje. Zadnji presjek Općina je pravila početkom godine.
- Dug je negdje oko 16 miliona KM i proteže se na 20-ak godina. Imamo sada jednu Odluku da je uslov da uđete u neki prostor, da preuzmete cijeli ili dio duga. Trebaće vrijeme da se dug naplati, neki dio vjerovatno nećemo nikada naplatiti. Do toga je došlo nedomaćinskim upravljanjem imovinom i to je ono što je razlika između privatnog i javnog sektora. Niz loših odluka je bilo, kada se htjelo udovoljiti nekim boračkim udruženjima, pa su oni izdavali prostore trećim licima, navodi, između ostalog Mandić.
Jedan od problema, vjerovatno i ključni je neefikasnost sudova, nestručni kadrovi u agencijama, zavodima, preduzećima. Ovo je bio samo dio Mandićevih odogovora. Kompletne odgovore na gore postavljna pitanja, u prvom dijelu intervjua, možete pogledati u videu ispod …
Drugi dio intervjua u kojem Mandić govori o pokušajima opoziva, propasti referenduma, spornim ugovorima, optužbama, odnosima unutar koalicije i Naše stranke, emitovaćemo u ponedjeljak …
(Vijesti.ba)