3°C
Mostar 7°C
Tuzla 7°C
Banja Luka 10°C
Bihać 8°C

22.11.2023 / 18:00 Ekonomija - Dugogodišnjii problem

BiH ostaje bez radne snage: Obrazovanje ne prati tržište rada

BiH ostaje bez radne snage: Obrazovanje ne prati tržište rada
Foto: Vijesti.ba
Radne snage u FBiH je sve manje i postoje čitave grane, posebno proizvodnje i usluga, za koje više nema raspoložive radne snage.

Upravo je nedostatak radne snage jedan od gorućih problema privrede. Projekti službi za zapošljavanje, posebno u realnom sektoru, potpuno su propali, prekvalifikacije i dokvalifikacije nemaju gotovo nikakav efekat, studenti nemaju pravo na rad, a uz sve to obrazovanje uopće ne prati potrebe tržišta rada niti uključuje poslodavce u rasprave u kojem pravcu treba ići.

Poslodavci već duže vrijeme upozoravaju da je potrebna nova strategija odnosa između obrazovanja i tržišta rada. Obrazovni sistem već godinama ne prati stvarne i realne potrebe tržišta rada. O ovoj temi je nedavno na jednom forumu govorio ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić. U prethodnom mandate obavljao je funkciju ministra privrede KS, te je prenio svoja iskustva sa ovim problemom.

On je naveo da je akademska zajednica, odnosno Univerzitet u Sarajevu vrlo malo uključen u rješavanje ove problematike.

- Upisni poziv na Univerzitetu u Sarajevu, odsjek socijologije prima 80 redovnih studenata. Mi im, dakle, garantujemo da nikad u životu neće naći posao u struci. Sva radna mjesta su već popunjena i ti ljudi će na tim poslovima raditi narednih 20 godina. S druge strane imate smjer informatiku i matematiku na Elektrotehničkom fakultetu koji prima samo 30 redovnih studenata. To je porazno. Moramo uticati na to da se promijeni svijest, posebno akademske zajednice koju nikada nećete čuti da kritikuje sebe. Akademska zajednica je motor razvoja, oni svoje znanje traba da upotrijebe u korist društva. Dvije godine smo radili sa Univerzitetom u Sarajevu, ali nažalost nismo postigli ništa, rekao je Delić.

O ovom problemu je raspravljano i na nedavnoj sjednici Upravnog odbora Udruženja poslodavaca KS.

Stručnjak za obrazovanje Marijana Šećibović kaže da nedostatak radne snage već počinje hronično da opterećuje naše poslodavce.

- Pogotovo u sektorima koji zahtijevaju upravljanje modernom tehnologijom, a bitno su vezani za izvozne poslove. Država nažalost, opterećena političkim problemima nije se dovoljno pozabavila demografskim problemima društva, koja se bitno reflektuju na proces proizvodnje i usluga. Reforme treba kreirati i u kontinuitetu sprovoditi.  Obrazovanje je sistem koji zahtjeva modernizaciju svih elemenata - predškolsko, obavezno osnovno, strukovno i univerzitetsko obrazovanje, kao i cjeloživotno obrazovanje koje je danas obavezan nastavak svih ovih oblika učenja. Zbog svega toga, tržište rada ne može da odgovori na zahtjeve poslodavaca u onom odnosu koji je njima potreban. Posebno  se to odnosi na 2022/2023. godinu, koje su kao postpandemijske godine dobile ogroman tehnološki zamah, kaže je Šećibović.

Upravo na bazi ovih stavova poslodavci smatraju da je njihovo mjesto kao partnera veoma važno u svim procesima reforme.

Tuzlanski kanton zbog svega je počeo sa programom stipendiranja deficitarnih zanimanja. Za ove namjene iz budžeta TK izdvojeno je oko 60.000 KM. Plan je za učenike viših razreda, a koji su upisali jedno od deset ponuđenih deficitarnih zanimanja, obezbijediti plaćenu praksu kod zainteresiranih poslodavaca, a koja uključuje i finansiranje  koje uključuje i plaćeno zdravstveno i penziono osiguranje.

Zanimljivo je da je ove godine bilo interesanata za zanate pa tako su upisana 24 keramičara u prvi razred Srednje građevinsko-geodetske škole.

Prema istraživanju tržišta rada u FBiH, deficitarna zanimanja u 2023. godini su: prodavač – trgovac, konobar, šivač, bravar, zavarivač – varilac, telefonist – call centar operater, kuhar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar i mašinski tehničar.

Dok naša zemlja vapi za radnicima, na evidencijama domaćih biroa rada nalazi se nešto više od 275 hiljada osoba. Ovaj apsurd se ogleda u činjenici da najveći dio evidentiranih nisu aktivni tražioci posla, već je na evidencijama zbog pogodnosti koje ih sljeduju - prvenstveno zdravstveno osiguranje. Mnogi od njih uporedo rade 'na crno', neki i duži niz godina.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo