12°C
Mostar 22°C
Tuzla 21°C
Banja Luka 21°C
Bihać 19°C

12.04.2024 / 13:01 Svijet - Globalno istraživanje

Svijet postao liberalniji, ali i pesimističniji

Svijet postao liberalniji, ali i pesimističniji
Foto: Unsplash
Svijet je u prosjeku postao liberalniji između 2014. i 2023., premda je postao pesimističniji, pokazala je studija objavljena u petak koja je obuhvatila brojna istraživanja u 20 zemalja koje predstavljaju gotovo 60 posto globalne populacije.

Studija međunarodne istraživačke agencije Glocalities također je utvrdila porast beznađa i razočaranosti u tradicionalnu politiku, osobito među mladim muškim osobama u SAD-u, jedinoj grupi američkog stanovništva koja je postala konzervativnija tokom proteklog desetljeća.

Studija je ponudila kontekst za američke predsjedničke izbore u novembru i mnoštvo izbora koji se trebaju održati širom svijeta, uključujući parlamentarne izbore Evropske unije u junu. U sklopu studije anketirani su ispitanici kako bi se odredio njihov položaj na ljestvici optimizma između 'nade' i 'beznađa', te na drugoj između 'kontrole' i 'slobode' - drugim riječima, između konzervativizma i liberalizma.

U prosjeku je svijet postao liberalniji između 2014. i 2023., premda je postao pesimističniji, prema više istraživanja u 20 zemalja koje predstavljaju gotovo 60 posto globalne populacije.

Mladi ljudi u cijelom svijetu osjećaju se posebno iznevjerenim od društva, rekao je Martijn Lampert, voditelj istraživanja u Glocalitiesu, dodajući da "navala beznađa među mladim odraslim osobama u SAD-u daleko nadmašuje porast beznađa među mladim odraslim osobama u zemljama EU-a".

Najupadljivije, mladi muškarci u SAD-u jedina su populacijska grupa u SAD-u i sedam država članica EU-a koja je zapravo postala konzervativnija od 2014. - ili, u smislu ankete, favorizira više kontrole nego slobode.

Ukupno je 14.526 Amerikanaca ispitano između 2014. i 2023., uključujući 2.242 muškarca u dobi od 18 do 34 godine.

Širom svijeta, "osjećaji beznađa, razočaranosti u društvo i pobune protiv kozmopolitskih vrijednosti djelomično objašnjavaju uspon radikalno desnih stranaka protiv establišmenta", rekao je Lampert, citirajući izbore u nekoliko evropskih zemalja, prenosi Hina.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo