17°C
Mostar 22°C
Tuzla 22°C
Banja Luka 22°C
Bihać 18°C

25.05.2024 / 10:56 Svijet - Izbori u julu

Zemlje biraju od 6 do 96 zastupnika u EP, ali nacionalna pravila dosta se razlikuju

Zemlje biraju od 6 do 96 zastupnika u EP, ali nacionalna pravila dosta se razlikuju
Foto: Vijesti.ba

Građani zemalja EU-a od 6. do 9. juna izlaze na birališta kako bi izabrali zastupnike u Evropskom parlamentu, ali po izbornim pravilima koja se dosta razlikuju od zemlje do zemlje – negdje je izborni prag 5 posto, a negdje ga nema, dok u nekim zemljama mogu glasati i 16-godišnjaci.

Većina evropskih zemalja održava izbore 9. juna, ali oni počinju 6. juna kada se održavaju u Nizozemskoj.

Dan kasnije na birališta izlaze Irci i Česi, dok se 8. juna izbori za Evropski parlament održavaju u Latviji, Malti, Slovačkoj i Italiji. U dvije se zemlje izbori održavaju dva dana – Češkoj i Italiji.

Europski parlament u novom sazivu neće imati dosadašnjih 705, već 720 zastupnika.

Hrvatska nije među zemljama kojima je raspodijeljeno dodatnih 15 mandata, već će i dalje imati 12 eurozastupnika.

Minimalan broj eurozastupnika po zemlji je šest. Toliko eurozastupnika imaju najmanje evropske zemlje – Malta, Cipar i Luksemburg.

Najviše eurozastupnika ima Njemačka, njih 96.

Različita izborna pravila po zemljama

Primjerice, građani 14 zemalja EU-a mogu, ako žive u inozemstvu, glasati poštom.

Hrvatska je među osam zemalja čiji državljani mogu svoje biračko pravo ostvariti samo glasanjem u diplomatskim predstavništvima zemlje.

U četiri zemlje (Češkoj, Irskoj, Malti i Slovačkoj) ne postoji mogućnost glasanja izvan zemlje, dok samo jedna (Estonija) ima mogućnost elektroničkog glasanja.

Glasanje na izborima za Evropski parlament obavezno je u Belgiji, Bugarskoj, Luksemburgu i Grčkoj.

U većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, postoji samo jedna izborna jedinica na izborima za Evropski parlament.

Iznimke po tom pitanju su Belgija, Irska, Italija i Poljska.

Izborni prag od pet posto postoji u devet zemalja, uključujući Hrvatsku. Međutim, većina zemalja, odnosno njih 13, nema postavljen izborni prag.

Izborni prag iznosi četiri posto u Italiji, Austriji i Švedskoj, tri posto u Grčkoj te 1,8 posto u Cipru.

Dob za glasanje je punoljetnost u većini država članica. U Grčkoj mogu glasati i sedamnaestogodišnjaci, dok se u Belgiji, Njemačkoj, Malti i Austriji može glasati od 16. godine.

Minimalna dob kandidata na izborima varira od 18 do 25. U 15 zemalja, uključujući Hrvatsku, minimalna dob kandidata je 18 godina.

Tri godine viša minimalna dob kandidata pravilo je u čak devet zemalja, dok u Rumunjskoj kandidat mora imati minimalno 23 godine, a u Grčkoj i Italiji 25.


(Vijesti.ba / Hina)

Izdvajamo