Sijarić: HDZ novac za kulturno naslijeđe koristi za uništavanje tog naslijeđa po zapadnoj Hercegovini

- Muzej i dalje funkcionira sa 50% uposlenih. Mi imamo oko 55 uposlenih. Budžet za pokrivanje osnovnih stvari, plata, režije bi trebao biti 1,6 miliona. Mi smo ove godine od različitih nivoa vlasti dobili oko 1,1 miliona, što znači da će nam za pokrivanje tih troškova faliti oko 450 hiljada. Prošle godine smo to pokrili iz sredstava koje Muzej zaradi, ove godine moralo pokriti još više nego prošle godine. Zakon je pomogao nekim insttucijama, ali konkretno Zemaljskom muzeju nije. Radi se o tome da je u tom Zakonu napisano da se Muzej sufinansira putem Rektorata. Mi po tom ugovoru dobijamo oko 800 hiljada maraka godišnje. 600 ide na plate, a oko 180 hiljada imamo za ostale troškove. Tako je potpisan ugovor, taj procenat stoji u ugovoru koji smo potpisali sa UNSA. Mi smo upozoravili da se to jasno komunicira da 43,75 nije jednako 100%. To služi kao izgovor da se smanji ili potpuno eliminiše količina sredstava koju mi možemo podijeliti kao plate i za režijske troškove. Na to smo jasno upozoravali. Molio sam da se to jasno komunicira, kaže on i dodaje:

- Zemaljski muzej je imao projekte sa Ambasadom SAD-a i čim se u medijima čuje da smo dobili novac odmah se automatski misle da smo mi riješeni i da se ne trebaju u to miješati, kao da nama neko daje novac u koferima pa mi to dijelimo kao plate. Svaka marka tog novca koji je došao iz tih fondova je uložen u Muzej niti jedna marka nije išla u plate radnicima. Mi i dalje apliciramo na pozive koje ministarstva pare. Ti pozivi su namjerno sve komlikovaniji i komplikovaniji. Mi kao uprava Muzeja pola svog radnog vremena potrošimo na te prijave. Tako da mi taj novac koji tražimo možemo prijaviti neki projekat, na primjer rekonstrukciju, za to se mora praviti javni tender. To je vrlo apsurdna situacija. Recimo Ministarstvo civilnih poslova još nema sredstava za ovu godinu, ne znamo da li ćemo i koliko ćemo dobiti. To pokazuje da u tim Ministarstvima ne brinu o funkcionisanju institucija jedino što im je važno jeste da oni imaju papir na kojem piše da su nešto dali, a to što mi suludo gubimo vrijeme na tu administraciju to nikoga ne interesuje. Prva stvar koju smo istakli, 50% uposlenih je i jako je malo prostora da se ljudi bave svojim poslom. Mi se uglavnom bavimo budalaštinama koje nam nameću iz raznih ministarstava. Mi pokušavamo, ali očigledno govorimo zidovima, ne radi se o društvu jednog lica, radi se o kompleksnim institucijama i nisu sve iste. Pogotovo Nacionalna Univerzitetka biblioteka i Zemaljski muzej su nešto drugo, to bi neko trebao da shvati. To što mi nemamo nikakvu upravu, enmamo nadzorni odbor godinama, to sve komlikuje. Nama dolaze inspekcije i kažnjavaju nas jer nemamo riješene te neke stvari. Ne možemo ih ni imati. Upravo sam inspektoru koji nas kažnjava rekao da zaključaju Muzej, ali nemojte nas kažnjavati jer nemamo pravnu osnovu da radimo onako kako bismo trebali. Niko se nije pojavio niti iz jedne inskepcije kada radnici Muzeja nisu četiri godine primali platu. Četiri godine! Niko se nije pojavio. Niko nije rekao da je neki zakon prekršen, a sada se pojavljuju. To je kao da vam s jedne strane veže ruke iza leđa i tjera vas da plivate. Kome do sada nije nije bilo jasno, sada treba da mu bude jasno da se ovdje ne radi o slučajnosti sa bošnjačke takozvane strane ili ove ovdje sarajevske strane, uglavnom se radi o nekompetenciji, a sa ove druge strane Federalne i državne se radi o smišljenom dobro organizovanom projektu da se te institucije potpuno svedu na nivo apsolutne nevažnosti. One nisu toliko bitne kao što se priča, naravno. Ako neko mislim da je to najvažnija, najstarija institucija kao što se priča za Zemaljski muzej, to uopće nije bitno. Koga to interesuje? Međutim, ovdje se radi o pozamašnom iznosu novca koji treba biti preusmjeren na drugu stranu i on se uspješno zadnje dvije godine usmjerava. Vide svi gdje ide taj novac. Problem je što nema nikakvog odgovora od strane političkih partnera iz Sarajeva, konkretno ovdje se radi o kantonalnim vlastima u Sarajevu koje ne mogu da papiraju ministarstvima koje vode kadrovi HDZ-a na federalnom i državnom nivou. Taj novac se usmjerava u drugom pravcu i ono što je posebno interesantno je da postoji puno informacija da se novac namijenjen za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa koristi za uništavanje tog nasijeđa po kantonima u zapadnoj Hercegovini direktno se finansira iz Ministarstva kulture. To svako ko misli da je slučajno je vrlo naivan'', rekao je.

“Predlaže” ministrici da na spisak od značajnih institucija stavi Franjevački samostan na Šćitu.

- Taman mogu ove stvari koje bez tih papira iskopavaju recimo neke spomenike iz rimskog perioda i bacaju na smetljište, a što te radove finasira Ministarstvo kulture treba da se i oni stave na taj spisak. To ja čitam na hercegovačkim portalima. Međutim, ovo je duboko podijljena država. To što se dešava 100 km odavdje ne dopire do kulturne sarajevske scene koja je jedino impresionirana pozorištem i filom, znate. Jedino nas Severina može spasiti, to je nešto što nas uzbuđuje, crveni tepih i tako dalje. Sve što se dešava u nekom susjednom kantonu kao da se dešava u zapadnoj Africi, to nas ne interesuje. I poziv novinarima koji se bave istraživačkim novinarstvom, pročitajte vijesti koje se objavljuju po hercegovačkim portalima. Pola Hercegovine se prekopava ilegalno. Znački bagerima se prekopavaju lokaliteti. Većina novca se preusmjerava dolje. Niko nikada nije rekao, pogotovo ne iz Zemaljskog muzeja, da nekom drugom treba uzeti pare i podijeliti. Što se tiče koncepta sedam institucja kulture, tu se u potpunosti slažem sa ministricom. Kakve veze ima Kinoteka, Biblioteka zs lijepa i slabovina lica, to da li su oni ikada napravili išta što je od značaja? Nisu, neće i ne mogu. Niti je to njihova na kraju namjera. Znači to je floskula koja je izmišljena da se ovih šest pripoji Zmaljskom muzeju kako bi se, kada se riješi Zemaljski muzej, riješili i oni. Sada dolazimo do tog apsurda da su se svi oni na neki način riješeni, osim Zemaljskog muzeja koji je daleko najveći, koji ima četiri zgrade, a radi sa 50% kapaciteta", kazao je.

(Vijesti.ba)