U svom govoru, u Skupštini Srbije, Jovanović je pozvao na usvajanje deklaracije o Srebrenici, kojom bi se potvrdilo da se u Srebrenici nije dogodio genocid, prema modelu deklaracije koju je njegova stranka usvojila 9. juna 2024. godine.
Jovanović je istakao da je važno da Skupština Srbije zauzme jasan stav o događajima u Srebrenici, jer veruje da je istinsko pomirenje moguće samo ako se zasniva na, kako je rekao, "historijskoj istini”.
U deklaraciji bi trebalo da stoji da u Srebrenici nije izvršen genocid, te da sve žrtve zaslužuju pijetet. On je naglasio da će bez ovakve deklaracije situacija ostati nedorečena.
Osim toga, Jovanović je najavio da će ovu deklaraciju ponuditi i drugim poslaničkim grupama, posebno onima koje se smatraju nacionalno odgovornima, i zatražiti da ona bude uvrštena u dnevni red Skupštine.
On je istakao da se srpskom narodu pokušava nametnuti kolektivna krivica, i upozorio na opasnost od “laži o genocidu”, koja bi, po njegovom mišljenju, mogla dovesti do unitarizacije Bosne i Hercegovine i ukidanja bh entiteta RS.
Podsjećanja radi, u Srbiji je 2016. godine izmijenjen Krivični zakonik čime su predviđene zatvorske kazne od pet mjeseci do šest godina za sve one koji “negiraju, minimiziraju i opravdavaju genocid i ratne zločine”.
Međutim, te odredbe zakona odnose se na pravosnažne presude domaćih sudova i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju(MKSJ), ali ne i na presude Međunarodnog suda pravde i MKSJ, a koji su donijeli presude i o genocidu u Srebrenici.
Tako da oni koji negiraju genocid koji je potvrđen presudama u Hagu, koji je osnovan za zločine počinjene na području bivše SFRJ, ne mogu biti kažnjeni.
Što se tiče negiranja genocida na društvenim mrežama, Twitter te kompanija Alphabet u čijem vlasništvu je, pored ostalih, YouTube, još 2021 godine su najavile uklanjanje sadržaja u kojima se negira genocid u Srebrenici.
Više od 8.000 većinom bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u Srebrenici u julu 1995. Taj zločin jedini je koji je počinjen na prostoru bivše Jugoslavije koji su međunarodni i domaći sudovi karakterizirali kao genocid.
Protjerano je više od 40.000 ljudi, a mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove. Više od pedeset osoba osuđeno na više od 700 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Srebrenici.
Sedam presuda MKSJ te 13 presuda Suda BiH uključuje i presude za genocid.
Među osuđenima su i Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika srpska, te glavni komandant Vojske Republike srpske Ratko Mladić.
(Vijesti.ba)