Postignut kompromis o neradnoj nedjelji: Izmijenjen sporni amandman

Zastupnici će razmatrati i Prijedlog zakona o unutrašnjoj trgovini. Riječ je o potpuno novom zakonskom tekstu kojim se uređuje oblast trgovine, koji je usklađen s brojnim aktima EU.

Uoči sjednice, odvijala se prava drama po pitanju dijela koji kroz zakon predviđa uvođenje neradne nedjelje.

Naime, HDZ BiH je pred partnere postavio amandman kojim se predviđa da gradovi i općine, bez obzira na Federalni zakon, sami mogu odlučiti o tome hoće li objekti na teritoriji tog grada ili općine raditi nedjeljom i praznikom, sve dok se ne donese zakon na nivou države.

Amandman je bio u potpunosti neprihvatljiv ostalim stranama, uz obrazloženje da uvodi anarhiju u ovu oblast, a općine i gradove stavlja iznad Federacije BiH te da bi prihvatanje ovog amandmana u neravnopravan položaj stavilo učesnike na tržištu.

Ipak, sada je pronađeno kompromisno rješenje, saznaju Vijesti.ba.

Amandman se mijenja te se u član 18. koji govori o neradnoj nedjelji dodaju novi stavovi 10 i 11, koji glase:

(10) Iznimno, na prijedlog gradskog/općinskog vijeća Vlada Federacije BiH može donijeti odluku kojom se određuje da prodajni objekti na teritoriji grada/općine mogu biti izuzeti od odredbi stavova (1), (2) i (3) ovog člana.

(11) Prijedlog iz stava (10) ovog člana dostavlja se Vladi FBiH putem Federalnog ministarstva trgovine.

Šta predviđa neradna nedjelja

Podsjetimo, Zakon propisuje da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju od 90 sati sedmično te da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika.

Da radnice i radnici zaposleni u sektoru trgovine u Federaciji BiH žele slobodne dane nedjeljom i praznicima, pokazalo je i istraživanje o stavovima zaposlenih u sektoru trgovine o radu nedjeljom i praznicima, koje su na uzorku od 1.442 osobe proveli univerzitetski profesori. Podršku Zakonu o unutrašnjoj trgovini FBiH čijim bi usvajanjem nedjelja i praznici trebali postati neradni dani dalo je čak 96 posto radnika, odnosno 97,5 posto trgovaca, 96% zaposlenih u uslužno-trgovačkim djelatnostima, 98,5% u uslužnom sektoru te 91% zaposlenih na uredsko-šalterskim poslovima.

96,4% radnika smatra da bi slobodna nedjelja i praznici pozitivno utjecali na njihov porodični život, a 95,2% smatra da bi zabrana utjecala pozitivno na produktivnost tokom radne sedmice.

Kao glavne razloge podrške Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini, 74,7% trgovaca navodi odmor, dok ih 59,5% smatra da je nedjelja najbolji dan za odmor i porodicu. Također, svaki drugi radnik (49,8%) iz trgovačke djelatnosti kaže da će od podrške Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini ovisiti kome će dati glas na izborima.

Podsjetimo, u Federaciji BiH je zabrana rada trgovina nedjeljom na snazi u Tomislavgradu, Livnu, Kiseljaku, Čapljini, Goraždu, Mostaru i Novom Travniku, dok je takva odluka za čitav Zapadnohercegovački kanton na snazi od polovine 2020. godine.

Kada je riječ o zemljama u regionu, zabrana rada nedjeljom na snazi je u Hrvatskoj od 1. jula 2023. godine, dok je Crna Gora još u martu 2019. godine donijela odluku da trgovine više neće raditi nedjeljom i praznicima.

Inače resorno Federalno ministarstvo je već ranije od lokalnih zajednica u kojima je nedjelja neradna, zatražilo podatke o tome da li je došlo do značajnije promjene u prometu. Odgovor je bio da je samo u prvih mjesec dana promet neznatno opao, za dva posto, ali da su nakon mjesec dana kupci svoje kupovne navike prebacili na druge dane. Da poremećaja nije bilo svjedoče i podaci FZZS-a koji govore da je u prošloj godini porastao ukupni promet u trgovini FBiH.


(Vijesti.ba)