Zavod za geodeziju FBiH: Hoće li život u Donjoj Jablanici biti moguć nakon svega?

Konkavne geomorfološke forme, poput padinskih kanala, točila i jaruga, predstavljaju prirodne tranzitne puteve kojima se planine oslobađaju nestabilnog materijala. Visokoenergetski debritni tokovi, kakvima smo svjedočili proteklog mjeseca, povremeno se kreću ovim putevima, što ističe potrebu za pažljivim planiranjem svih aktivnosti i zahvata u ovim zonama, kao i u depozicionim područjima, kako bismo smanjili rizik od pogoršanja prirodnih procesa.

Debritni tokovi i srodni procesi nose inherentne rizike koji se ne mogu u potpunosti eliminisati, ali pažljivo planiranim aktivnim i pasivnim mjerama zaštite, taj rizik može biti sveden na prihvatljiv nivo. Primjenom odgovarajućih mjera u slivu Donje Jablanice i proksimalnoj depozicionoj zoni, uz zoniranje terena prema stepenu rizika i uspostavljanje sistema ranog upozorenja, život u područjima sklonim ovim procesima može se učiniti sigurnijim”, navode za N1 iz Federalnog zavoda za geodeziju.

To bi značilo da će život u Donjoj Jablanici biti moguć samo ako se ispune svi navedeni uslovi, ali da stopostotne sigurnosti zbog vrste terena i dalje nema.

Projektanski previd ili svjesna finansijska optimizacija?

Kada je u pitanju obnova visećeg dijela željezničke pruge, iz ovog zavoda ističu da je izvorno izgrađena tako da njen donji stroj prelazi preko tranzitne geomorfološke forme s propustima malog promjera, čime je pruga postala barijera prirodnim procesima oslobađanja viška materijala.

“Ovakav način izgradnje može se smatrati ozbiljnim projektantskim previdom ili svjesnom financijskom optimizacijom koja, kako sada vidimo, nije dugoročno isplativa. Svjesni smo da nadležni razmatraju sanaciju pruge na način koji neće podrazumijevati vraćanje u prvobitno stanje, tj. na način koji bi ponovo postavio donji stroj pruge kao direktnu barijeru za visokoenergetske debritne tokove. Dinamika obnove pruge zavisi od više faktora, uključujući nove projektne pristupe, izvođenje radova i prilagođavanje geomorfološkim karakteristikama terena. Ova pitanja pripadaju građevinskoj struci, te ne možemo prognozirati vremenski okvir potreban za obnovu pruge”, zaključili su iz Federalnog zavoda za geodeziju.

Očito je da će sanacija pruge još sačekati jer je riječ o izazovnom terenu, a potreban je i drugačiji izvedbeni projekat u odnosu na prvobitni.

(Vijesti.ba)