Rutte poziva evropske zemlje da povećaju izdvajanja za odbranu

Nakon što je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim prije jedne decenije, lideri NATO-a su se saglasili da prekinu smanjenja budžeta za vojsku pokrenuta po završetku Hladnog rata i počnu da izdvajaju dva posto BDP-a na svoje vojne budžete.

Otkako je Rusija pokrenula opštu invaziju na Ukrajinu pre skoro tri godine, lideri u NATO su se složili da cilj od dva posto treba da bude donji prag, a ne plafon za odbranu. U prosjeku, saveznici SAD zajedno ispunjavaju taj uslov, mada oko trećine članica još nije došla do nivoa od dva posto.

Trump, koji preuzima dužnost 20. januara, zaprijetio da neće braniti "delinkventne" zemlje. NATO je zasnovan na principu da se napad na bilo koju članicu mora smatrati napadom na sve. Trumpove riječi podrile su povjerenje da se na SAD može računati u krizi.

"Ako želite da zadržite odvraćanje na sadašnjem nivou, dva posto nije dovoljno", rekao je Rute novinarima pošto je predsjedavao sastankom ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu. "Sada možemo da se branimo i niko ne smije da pokušava da nas napadne. Ali želim da to ostane isto za četiri ili pet godina."

Predsjednik SAD Joe Biden i njegove kolege iz NATO-a u julu su podržali najveću promjenu načina na koji bi vojna alijansa odgovorila na napad Rusije na njenu teritoriju od Hladnog rata. To je trebalo da odvrati Moskvu od napada na bilo kog od 32 saveznika.

Prema tajnim novim planovima, NATO namjerava da ima do 300.000 vojnika spremnih da dođu na istočni bok u roku od 30 dana. Planovi predviđaju koji će saveznici odgovoriti na napad bilo gdje od regiona Arktika i Baltičkog mora preko Atlantika i istoka do Crnog mora.

Visoki zvaničnici NATO-a priznaju da će zemlje možda morati da potroše do tri posto BDP-a da bi uspješno sprovele sigurnosni plan. Novi cilj potrošnje će vjerojatno biti objavljen sljedeće godine. Rute je također rekao da bi NATO mogao da postavi konkretne ciljeve za zemlje članice da popune rupe u vojnoj opremi.

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije David Lammy je insistirao da je "vrijeme da se djeluje sada".

(Vijesti.ba)