Nekada sitnice, danas luksuzan dar: Evo koliko bh. građani moraju izdvajati na hranu

Problem je što oko 80 posto bh. građana mjesečno zarađuje manji iznos od prosječne plate, a čak i ona pokriva tek oko 45 posto potrošačke korpe. S minimalnom platom još je teže, ona pokriva tek 20,09% potrošačke korpe, piše Glas Srpske.

Poskupljenja u BiH već su odavno prešla granice "podnošljivosti". Stalni rast cijena doveo je do situacije u kojoj građani već duže meso i sir kupuju na grame, a voće i povrće na komad. Sad je već pitanje mogu li, primjerice, meso i tako kupiti. Da bi kupili jedan proizvod, moraju se odreći drugoga. Otprilike tako izgleda život većine bh. građana koji sve dublje i dublje tonu u minuse.

Računi za struju, vodu, stanovanje... dolaze sve veći i treba ih platiti. Cijene hrane idu u nebo, dok mjesečni prihodi, onima koji imaju sreće, rastu tek minimalno i nisu ni izbliza dovoljni za podmirenje svih troškova. Gotovo niko ne spominje djecu, a šta je s njihovim potrebama i malim životnim radostima.

Uz cijene ostalih prehrambenih artikala rastu i cijene grickalica, slatkiša. Kilogram običnog čipsa, grickalice omiljene među svim generacijama, trenutno stoji kao i ista količina junetine, oko 20 KM, a dva je puta skuplji od svinjetine te čak 10 puta od krompira, namirnice od koje se pravi.

Pokazuje to izračun koji otkriva da čak i kilogram dvopeka, ali i, koliko god to čudno zvučalo, štapića, stoji više od kilograma svinjetine te doseže cijenu pilećeg filea. Oni punjeni kikirikijem su pak u rangu teletine. Jeste li se ikada zapitali koliko zapravo stoji kilogram čokolade, džemova, ajvara, Ness kafe ili, recimo, popularnih Tik-tak bombona?!

Novinari Glasa Srpske jesu, pa su provjerili koliko košta kilogram tih artikala. Tako kilogram čokolade, nezaobilazne dječje slastice, stoji između 25 i 45 KM, u ovisnosti o proizvođaču. U slučaju Bajadere kilogram stoji oko 59 KM. Cijene čokolada već u septembru ponovno su značajno skočile. Razlog je navodno povećanje cijene kakaa na svjetskom tržištu, no nevjerovatno je da je za čokoladu sada potrebno izdvojiti više od 9 KM. Čokolada od 80 grama, koja je nekada koštala 1,80 KM, sada stoji između 2,40 KM i 3,60 KM, što je rast od 100 posto. Za čokoladu s rižom od 220 grama sada se traži 9,10 KM, a mliječna čokolada iste gramaže također stoji 9,10 KM.

Kada bismo kojim slučajem kupovali i keks na kilogram, najobičniji bi nas koštao najmanje 13 KM, a u slučaju čokoladnih kokica ispostavljeni račun bio bi čak oko 20 KM. Kilogram osvježavajućih bombona Tik-tak stoji oko 60 KM, a začinjenog dvopeka oko 18 KM.

Mala gramaža u konačnici dovodi do toga da krajnji kupci, potrošači, nisu svjesni stvarne cijene nekog proizvoda. Prema zakonu koji vlada u zemljama EU-a, trgovci su obavezni ispod proizvoda, pogotovo ako je riječ o mliječnim i mesnim prerađevinama, staviti dvije cijene.

Prva govori koliko neko pakiranje košta, a druga otkriva stvarnu vrijednost nekog proizvoda po mjernoj jedinici, primjerice po kilogramu ili litri. Te informacije moraju biti razumljive, lako čitljive i prepoznatljive. To pravilo odnosi se i na oglase u kojima se spominju prodajne cijene. Ova praksa tek je sporadično primjetna i kod nas, u većim tržnim centrima, kod recimo sireva i suhomesnatih proizvoda, ali ne i kod ostalih proizvoda.

Vrijednost potrošačke korpe u četiri je godine porasla za jednu prosječnu platu i riječ je o minimalnim troškovima. Da je iznos potrošačke košarice iz godine u godinu sve veći, pokazuje podatak da prosječna porodica danas izdvaja čak 1120 KM više u odnosu na njenu vrijednost 2020. Tada je vrijednost potrošačke korpe iznosila 1840 KM, a na prehranu se trošilo 821,45 KM.

Razlika između iznosa za hranu u 2020. i 2024. je 475 KM. Praktički, vrijednost potrošačke korpe u četiri je godine porasla za jednu prosječnu platu i riječ je o minimalnim troškovima. Cijene hrane od 2021. pa do danas okvirno su porasle za najmanje 45%.

Primjera radi, prije tri godine za 100 KM mogli smo kupiti kilogram riže, 10 hljebova, 1 kg makarona, 5 l mlijeka, 2 kg šećera, po kilogram pilećeg filea i junetine s kostima, po pola kg suhog vrata, čajne kobasice, tvrdog sira i maslaca, po kilogram banana, krastavaca i paradajza te pola kg kafe. Identična količina tih namirnica u 2024. stoji oko 150 KM.

(Vijesti.ba)