Pijunoviċ: FAO podržava BiH na putu pristupa resursima za ublažavanja posljedica klimatskih promjena

Te emisije proizlaze iz krčenja šuma, uzgoja stoke i bacanja hrane što pogoršava globalno zatopljenje i narušava poljoprivredno-prehrambenih sisteme kroz nepredvidive vremenske prilike, ekstremne događaje i povećanu pojavu štetočina.

Kako bi se odgovorilo na te izazove, prelazak na prehrambene sisteme s niskim emisijama otporne na klimu, ključan je za očuvanje sredstava za život zajednica koje ovise o prirodnim resursima.

Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Zeleni klimatski fond (GCF) zajedno rade od 2016. na projektima usmjerenim na poboljšanje učinkovitosti i otpornosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u skladu s nacionalnim prioritetima i ciljevima održivog razvoja.

Nacionalni program koordinator pri Uredu FAO u BiH Vlado Pijunović u razgovoru za Fenu pojašnjava da je GCF ključni element historijskog Pariškog sporazuma iz 2015. godine. Najveći je svjetski klimatski fond, ovlašten za pružanje podrške zemljama u razvoju u prikupljanju i realizaciji njihovih postavljenih Utvrđenih doprinosa (NDC) prema postupcima koji osiguravaju otpornost na klimatske promjene te s niskim emisijama.

Kako je kazao, cilj se postiže ulaganjem u četiri prelaza i to u izgrađeno okruženje; energija i industrija; ljudska sigurnost, sredstva za život i blagostanje te korištenje zemljišta, šume i ekosistema.

-U narednim godinama očekuje se da će posljedice klimatskih promjena, kao što su povećanje temperature i promjene u obrascima padavina, imati značajan utjecaj na ključne sektore uključujući poljoprivredu, energiju, transport, zdravstvo i turizam što će dovesti do relativno visokih troškova prilagođavanja i ublažavanja – naglasio je.

- Zeleni klimatski fond (GCF) djeluje uz smjernice zemalja u razvoju, vodeći procese programiranja i implementacije uz podršku za izgradnju kapaciteta kroz Program spremnosti. Sarađuje sa preko 200 partnera, njegujući partnerstva među privatnim investitorima, razvojnim agencijama i civilnim društvom kako bi se ublažili uticaji klimatskih promjena. GCF koristi različite mehanizme finansiranja, uključujući grantove, povlaštene zajmove, garancije i vlasnički kapital kako bi privukao privatne investicije i inovirao zelene finansijske strukture. Resursi su ravnomjerno raspoređeni između mjera ublažavanja i prilagođavanja. Osim toga, GCF podržava visokorizične, ali inovativne projekte sa fleksibilnim kapitalom i jakim okvirima za upravljanje rizicima za pokretanje finansiranja klimatskih promjena - naglašava.

Pijunoviċ ističe da je, obzirom na to kao strana u Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), Bosna i Hercegovina potpuno posvećena unaprjeđenju klimatskih akcija i implementaciji Pariškog sporazuma.

-Konkretno, u aprilu 2021. BiH je dostavila ažurirani Utvrđeni doprinos Bosne i Hercegovine sa specifičnim ciljevima za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte iz fosilnih goriva za 33,2 posto ili za 36,8 posto uz viši nivo ambicije, do 2030. godine u odnosu na nivoe emisija iz 1990. godine, kao referentne tačke. Uz to, NDC postavlja dugoročni cilj smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte od 61,7 posto (neuslovno) ili 65,6 posto (uslovno) do 2050. godine, u poređenju sa nivoima iz 1990. godine. Osim toga, NDC uključuje razmatranje potreba i prioriteta za prilagođavanje i izgradnju otpornosti i naglašava posebne ranjivosti poljoprivrednog sektora - istaknuo je.

U okviru pojačanih klimatskih akcija, BiH će zahtijevati finansijsku podršku i druge resurse kako bi ispunila ciljeve definisane u NDC-ima, smanjila ranjivost na posljedice klimatskih promjena, dok istovremeno održava ekonomski rast sa niskim emisijama ugljen-dioksida.

-Stoga je Vijeće ministara BiH, zajedno s vladama entiteta, preduzeo odlučne korake u saradnji sa Zelenim klimatskim fondom i drugim ključnim izvorima finansiranja kako bi se pristupilo resursima za finansiranje hitnih mjera prilagođavanja i ublažavanja - kazao je.

Upitan kako se to konkretno provodi u BiH Pijunoviċ kaže da je Zeleni klimatski fond (GCF) u 2022. godini odobrio finansiranje Projekta 'Jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za efektivnu saradnju sa Zelenim klimatskim fondom', koji provodi Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) kao akreditovana agencija GCF-a za pripremu i realizaciju projekta.

Projekt obuhvata aktivnosti usmjerene na unaprjeđenje institucionalnih kapaciteta u vezi sa saradnjom sa GCF-om, uspostavljanje mehanizama koordinacije i procedura odobravanja, kreiranje strateškog okvira za upravljanje investicijama kao i sveobuhvatan sistem praćenja finansiranja u oblasti klimatskih promjena.

Zemlje razvijaju GCF Državne programe, kako bi pokrenule i razvile prioritetne projekte u saradnji sa GCF-om. Također, zemlje mogu zatražiti podršku od GCF RPSP Programa (Readiness and Preparatory Support Programme) za razvoj i ažuriranje projekata.

Pijunoviċ kaže da je u Bosni i Hercegovini Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nadležno za saradnju sa GCF-om, takozvani NDA ili kontakt osoba, koji vode proces konsultacija sa stakeholderima za razvoj ili ažuriranje GCF Programa zemlje.

Državni program Bosne i Hercegovine za Zeleni klimatski fond do 2028. definiše ključne strateške oblasti za saradnju sa GCF-om i postavlja nacionalne prioritete po pitanju finansiranja od strane GCF-a. S ovim projektom, Bosna i Hercegovina ima za cilj izgradnju kapaciteta i poboljšanje mehanizama koordinacije sa GCF-om, kako bi omogućila strateški dijalog u vezi s pristupom klimatskom finansiranju. Prioriteti sadržani u programu zemlje identifikuju se na osnovu ulaznih podataka iz ključnih strateških dokumenata, procesa konsultacija sa više aktera, te na osnovu javnog poziva za dostavljanje projektnih prijedloga.

- Ovlašteni NDA provode procjenu kandidata koji će imati direktan pristup, za akreditaciju pri GCF-u. DAE kandidati će biti prioritizovani na osnovu njihovih institucionalnih kapaciteta i iskustva u razvijanju, implementiranju i monitoringu projekata u oblasti klimatskim promjena - kazao je.

Dodaje da, tokom postupka akreditacije, kandidati treba da dokažu da ispunjavaju GCF kriterije. Radi se o kriteriju podobnosti - minimalni uslovi i kriteriju za izbor - strateška usklađenost sa GCF ciljevima, osnovni fiducijarni standardi, specijalni fiducijarni standardi, zaštita životne sredine i društva i rodna ravnopravnost.

Pijunoviċ pojašnjava da je uloga Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, kao nadležnog organa za Bosnu i Hercegovinu, da bude posrednik između države i Fonda (GCF). Inače, odabir nadležnog organa prvi je korak u postupku odobrenja projekata.

- Odobrena akreditirana tijela pretvaraju koncepte u djela. To mogu biti javni ili privatni subjekti, nevladini, državni, regionalni ili međunarodni, sve dok zadovoljavaju standarde Fonda. Akreditirani subjekti provode niz aktivnosti koje obično uključuju razvoj prijedloga finansiranja te upravljanje i praćenje projekata i programa - naglasio je.

Kako pojašnjava Pijunoviċ proces dobivanja akreditacije je složen i dugotrajan jer svaki subjekt, koji podnese zahtjev, mora proći rigorozan proces, osmišljen kako bi se procijenilo jesu li sposobni za snažno finansijsko upravljanje i zaštitu finansiranih projekata i programa.

-Dugoročna korist tog procesa je da jednom, kad država dobije odobrenje od GCF-a da je prošla taj proces, ispuni sve predviđene uvijete i izgradi sopstvene kapacitete, Bosna i Hercegovina više neće trebati „posrednika“ u pristupanju sredstvima GCF-a. Moći će samostalno sebe predstavljati - istaknuo je Pijunoviċ.

Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) angažirana je u Bosni i Hercegovini na projektima učestvovanja u Zelenom klimatskom fondu i projektima prilagođavanja klimatskim promjenama, postizanje prekretnica u analizi pravnog okvira, koordinaciji i izgradnji kapaciteta. Značajan je i projekt geografskog porijekla proizvoda, a rezultat toga je registriranih sedam prehrambenih proizvoda i izrada promotivnih materijala. Projekt "Žene pokreću otpornost u ruralnim područjima" poboljšao je ekonomsko osnaživanje žena kroz procjene potreba, izgradnju kapaciteta i digitalnu integraciju. U Višegradu su distribucija opreme za navodnjavanje i obuka potaknuli održivu poljoprivredu.

Od 2023. Bosna i Hercegovina učestvuje u regionalnom projektu '1000 digitalnih sela - 1000 Digital Villages Initiative“, u okviru kojeg su odabrane dvije zajednice - Pale i Kakanj. Dosad su napravljene mape puta i odgovarajući praktični alati za dizajn DVI mape koji se i implementiraju da bi se ubrzala ruralna digitalna transformacija. Uspostavom jasnog institucionalnog okvira za praćenje i izvještavanje o neutralnosti degradacije zemljišta (LDN), projekt je stvorio održive mehanizme za kontinuirano prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje. Ključne institucije sada imaju kapacitet za samostalno održavanje ovih sistema u budućnosti. Napori LDN-a uključivali su radionice, smjernice, suradnju dionika i uspostavljanje održivog sustava praćenja zemljišta i dijeljenja informacija.

- Sve u svemu, naši napori usmjereni su na izgradnju održivih poljoprivrednih praksi, povećanje otpornosti na klimatske promjene i osnaživanje lokalnih zajednica za postizanje dugoročne ekonomske i ekološke održivosti - naglasio je u razgovoru za Fenu Vlado Pijunović, nacionalni program koordinator pri Uredu FAO u BiH.

(Vijesti.ba/FENA)