Južnokorejska opozicija je saopćila 26. decembra da je podnijela zahtjev za opoziv vršioca dužnosti predsjednika Južne Koreje Han Duck-soo.
Zahtjev je podnijet nakon što je privremeni predsjednik odbio da imenuje sudije Ustavnog suda, prenosi AFP.
"Podnijeli smo prijedlog", rekao je poslanik Park Sung-yun novinarima u Narodnoj skupštini, dodajući da je glasanje planirano za 27. decembar.
Ustavni sud u roku od šest mjeseci mora da potvrdi ili poništi smjenu konzervativnog predsjednika Jun Suk Jeola, za koju su poslanici glasali 14. decembra nakon neuspjelog uvođenja vanrednog stanja u zemlji.
Han Duk-so je preuzeo privremeno predsjedničku funkciju, a Jun Suk Jeol je suspendovan do presude Ustavnog suda.
Presuda Ustavnog suda se donosi dvotrećinskom većinom, ali tri mjesta su upražnjena nakon penzionisanja sudija prošle jeseni.
Vanredno stanje je nezapamćeno u modernoj demokratskoj eri Južne Koreje, koja je počela kasnih 1980-ih, nakon višedecenijske vojne diktature.
Mračna politička prošlost Južne Koreje obilježena je nizom moćnih vojnih lidera koji su više puta proglasili vanredno stanje.
Južna Koreja je nakon pada vojnih režima uspostavila snažnu demokratiju, ali je ostala veoma polarizovana sa procesima koji više zavise od harizmatičnosti političara nego od demokratskih institucija, ističu analitičari.
U međuvremenu, uspela je da razvije snažnu ekonomiju, četvrtu po veličini u Aziji sa poznatim svjetskim brendovima poput Samsunga, Hyundaija, Kije i LG-ija.
Na unutrašnje prilike u Južnoj Koreji utiče i njena komplikovana međunarodna pozicija, pre svega zbog tenzija sa Sjevernom Korejom koja prijeti upotrebom nuklearnog oružja.
(Vijesti.ba)