Kustos Zavičajnog muzeja Goražde Admir Džemidžić pojašnjava da je su na tom lokalitetu postojale džamija i medresa koje su imale svoja dvorišta, kao i šadrvan koji je služio kao neka vrsta abdesthane.
- Tu je naravno morala biti dovedena voda. Prilikom aktuelnih radova, pojavile su se te cijevi, tzv.čunkovi, odnosno keramičke cijevi s kojima je ta voda vjerovatno sa viših kota u blizini grada dovedena. Tako da su ljudi ovdje već imali u 18. stoljeću vodu pored Džafer begove džamije. Po cijevima možemo vidjeti da su veoma precizne izrade, da su bili vezani krečnom masom koja je između povezivala muški i ženski dio cijevi te da, vjerovatno, njih ovdje ima i više, međutim ostale su u temeljima ovih novih, modernih zgrada. I ranije je prekopavan ovaj dio ovdje, vjerovatno 50-ih godina kada se radila kanalizaciona mreža grada Goražda tako da ne možemo jasno odrediti put tog vodovoda – pojasnio je Džemidžić.
Dodao je da će cijevi biti dislocirane i sačuvane od zaborava te da su ostaci keramičkog vodovoda odlični primjerci koji će posjetiocima Zavičajnog muzeja pokazati kako je izgledao vodovod s kraja 18. stoljeća u ovom gradu. Podsjeća da su i na području Deševe nedavno pronašli ostatke vodovoda slične izrade.
- Dobro je što su tokom rekonstrukcije trga izvođači radova odmah obavijestili o pronalasku, ali i da je neophodno revidirati ovu oblast. U modernim, uređenim zemljama svako gradilište ili izgradnja novog objekta zahtijeva od investitora da urade manja arheološka istraživanja ili geoprospekciju terena i snimanje gdje bi se mogle prikupiti osnovne informacije. To je način kako bi se moglo brzo djelovati da se zaštiti lokalitet, ako je u pitanju veći, eventualno ono što je pokretnog materijala da se izvadi i da se izmjesti u muzej i obradi. Mislim da bi u budućnosti trebali raditi na zakonskoj legislativi i na neki način investitora i izvođača obavezati da se nekim minimalnim sredstvima pristupi arheološkom istraživanju prije svake gradnje – mišljenja je kustos Zavičajnog muzeja Goražde.
Pretpostavlja se da je Džafer-begova džamija sagrađena u 18. stoljeću. Medresa Džafer-bega Sijerčića sagrađena je uz džamiju, nije poznato kada, ali postoji zapis da je s radom počela 1888. godine.
(Vijesti.ba / FENA)