Ispijanje kafe ujutro ima više prednosti od drugih doba dana

Istraživači su htjeli vidjeti utječe li doba dana u kojem ljudi ispijaju kafu na njihovo zdravlje.

Proučavali su više od 40.000 odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama u sklopu dugoročnih studija koja se bave zdravljem, prehranom i životnim stilom.

Otkrili su dva različita uzorka ispijanja kafe: oni koji kafu piju prijepodne i oni koji je piju tokom cijelog dana.

Više od trećine (36 posto) sudionika su kafu ispijali ujutro, a 14 posto njih tokom cijelog dana.

Tim istraživača predvođen stručnjacima sa univerziteta Tulane u SAD-u je sudionike promatrao gotovo deset godina.

Tokom daljnjeg praćenja, 4295 sudionika je umrlo.

Uzevši u obzir razne faktore, istraživači su ustanovili da su osobe koje su kavu pile ujutro imale 16 posto manje šanse da umru od onih koji kafu nisu pili uopće.

Također, imali su 31 posto manje šanse da umru od srčane bolesti.

Za osobe koje su kafu pile tokom cijelog dana, nije bilo smanjenja rizika u usporedbi s onima koji nisu pili kafu.

- Ispijanje kafe ujutro možda je snažnije povezano s nižim rizikom od smrtnosti nego ispijanje kave kasnije tokom dana, napisali su istraživači u časopisu European Heart Journal.

Glavni autor studije Lu Qi sa univerziteta Tulane naveo je: Dosadašnje istraživanje upućuje na to da ispijanje kafe ne povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, a čini se da i smanjuje rizik od nekih hroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2.

- S obzirom na učinke koje kofein ima na naša tijela, željeli smo vidjeti utječe li doba dana kada pijete kafu na zdravlje srca, rekao je.

- Naši nalazi upućuju na to da nije važno samo pijete li kafu i koliko, već i doba dana kada je pijete. U pravilu ne dajemo savjete o tajmingu u našim preporukama za dijetu, no možda bismo to trebali razmotriti u budućnosti, dodao je.

Naglasio je da ovo istraživanje ne otkriva zašto ispijanje kafe smanjuje rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti.

Moguće objašnjenje jest da bi konzumacija kave poslijepodne mogla poremetiti cirkadijani ritam i razine hormona poput melatonina. To pak dovodi do promjena u kardiovaskularnim rizičnim faktorima poput upala i krvnog pritiska.

(Vijesti.ba / Hina)