09.01.2025 / 09:49 Svijet - Analiza

Zbog čega Trump želi Grenland?

Zbog čega Trump želi Grenland?

Udaljen, leden i uglavnom neistražen, Grenland ima veliku ulogu u svakodnevnim vremenskim prilikama za milijarde ljudi i u globalnim klimatskim promjenama.

Grenland je mjesto klimatskih promjena, oskudnih resursa, napete geopolitike i novih trgovinskih načina i to se sve ukršta, rekao je profesor bezbjednosti i životne sredine Univerziteta u Ohiou, Geoff Dabelko.

Ostrvo je sada centar za geopolitičku i geoekonomsku konkurenciju na mnogo načina, dijelom zbog klimatskih promjena, rekao je Dabelko.

Još u prvom mandatu, novoizabrani predsjednik Donald Trump izrazio je interesovanje za kupovinu Grenlanda, koji je poluautonomna teritorija Danske, američke saveznice i jedne od zemalja koje su osnovale NATO.

Također se tu nalazi i velika američka vojna baza, prenosi VOA.

Zašto je Grenland poželjan?

Zamislite Grenland kao otvorena vrata frižidera ili termostat za globalno zagrijavanje, a nalazi se u regionu koji se zagrijava četiri puta brže od ostatka svijeta, kaže klimatski naučnik sa Univerziteta New York Dejvid Holland.

Na njemu se nalaze rijetki minerali od ogromne vrijednosti za telekomunikacije, kao i uranijum, zatim milijarde neiskorištenih barela nafte i ogromna zaliha prirodnog gasa koja je nekada bila nedostupna, i sve manje ga ima.

Mnogi od tih minerala trenutno se uglavnom isporučuju iz Kine, pa su zainteresovane i druge zemlje poput Sjedinjenih Država, rekao je Dabelko. Prije tri godine, vlada Danske je obustavila eksplotaciju nafte na moru sa teritorije koju nastanjuje 57.000 ljudi.

Ali više od nafte, gasa ili minerala, tu je orgomna količina leda, rekao je klimatski naučnik Erik Rignot sa Univerziteta Kalifornije. Ako se taj led otopi, to bi promenilo primorje u cijelom svetu i potencijalno promijenilo vremenske prilike toliko dramatično da izgleda kao scenario za holivudski film o katastrofi

Grenland ima dovoljno leda da bi se svjetska mora podigla za 7,4 metra ako bi se sav otopio. Skoro metar od toga je takozvani zombi led, koji će da se otopi šta god da se dogodi, pokazalo je istraživanje iz 2022.

Od 1992. Grenland je izgubio oko 182 milijarde tona leda svake godine, do 2019. kada je izgubio 489 milijardi tona.

Grenland će biti u fokusu u 21. vijeku zbog efekta koji će topljenje njegovog ledenog pokrivača imati na nivo mora, rekao je Mark Serreze, direktor Nacionalnog centra podataka o snegu i ledu u Boulderu u Coloradu.

"Vjerovatno će postati još veće u budućnosti. Taj uticaj je možda nezaustavljiv", rekao je Holland.

Da li su u igri drugi klimatski faktori?
Grenland također služi kao motor i prekidač za uključivanje i isključivanje ključne okeanske struje koja utiče na klimu Zemlje na mnogo načina, uključujući aktivnost uragana i zimske oluje. Zove se Atlantska meridijalna cirkulacija, ili AMOC, i usporava se jer se više sveže vode izbacuje u okean topljenjem leda na Grenlandu, rekao je Serrez.

Gašenje AMOC je klimatska prekretnica od koje se mnogo strahuje i koja bi mogla gurnuti Evropu i dijelove Sjeverne Amerike u dugotrajno smrzavanje, scenario je prikazan u filmu „Dan poslije sutra” iz 2004. godine.

„Ako bi se ovaj globalni sistem značajno usporio ili čak potpuno urušio, kao što znamo da je bilo prije, normalne razlike u temperaturama i padavine širom svijeta bi se drastično promijenili“, rekla je klimatološkinja Jennifer Francis iz Centra za istraživanje klime Woodwell.

„Poljoprivreda bi ispala iz kolosijeka, ekosistemi bi se urušili, a normalne vremenske prilike bi bile stvar prošlosti”, dodaje ona.

Grenland također mijenja boju dok se topi od bjeline leda, koja reflektuje sunčevu svjetlost, toplotu i energiju daleko od planete, do plave i zelene boje okeana i kopna, koje apsorbuju mnogo više energije, rekao je Holland.

Grenland igra ulogu u dramatičnom zamrzavanju koje trenutno vlada u dvije trećine Sjedinjenih Država. Još 2012. godine, vremenske prilike iznad Grenlanda dovele su do toga da se superoluja Sendi usmjeri u New Yrok i New Jersey, prema ekspertu za zimske vremenske prilike Judah Cohenu iz privatne firme Atmospheric and Environmental Research.

Zbog grenlandskih ledenih planina takođe se mijenja kurs u mlaznoj struji, koja donosi oluje širom svijeta i diktira vremenske prilike. Često, posebno zimi, sistem visokog pritiska kod Grenlanda uzrokuje da arktički vazduh pada na zapad i istok, udarajući Sjevernu Ameriku i Evropu, rekao je Cohen.

Zašto je pozicija Grenlanda toliko važna?
Pošto se nalazi na arktičkom krugu između Sjedinjenih Država, Rusije i Evrope, Grenland je geopolitički ulov koju SAD i drugi žele više od 150 godina.

To je još vrijednije jer se Arktik više otvara za pomorstvo i trgovinu. Ne uzima se u obzir jedinstveni izgled ostrva pokrivenog ledom koje ima neke od najstarijih stena na Zemlji.

„Neviđeno je lijepo. Zanimljivo je biti tamo. Komadi leda veličine Empire State Buildinga samo se raspadaju sa litica i padaju u okean. I također, prelijepe divlje životinje, foke i kitovi ubice. To jednostavno oduzima dah”, rekao je Holland, koji je sproveo istraživanje leda više od 30 puta od 2007. godini.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo