Topljenje antarktičkog leda potiče mogućnost vulkanske erupcije u destruktivnoj povratnoj petlji, prijeteći ubrzanom porastu razine mora i devastacijom globalnih obalnih područja.
Nova studija otkrila je kritičnu vezu između otapanja leda na Antarktiku povećane vulkanske aktivnosti, izazivajući zabrinutost zbog dugoročnih utjecaja na globalnu razinu mora. Ispod zapadnog antarktičkog ledenog pokrivača nalazi se mreža od preko 100 vulkana, smještenih na aktivnom vulkanskom rascjepu.
To područje, koje je već osjetljivo na kolaps, suočava se s ubrzanim topljenjem zbog novootkrivene povratne sprege između gubitka površinskog leda i podzemnog vulkanizma, pokazalo je navedeno istraživanje koje je objavljeno u časopisu Geochemistry, Geophysics, Geosystems.
Naučnici upozoravaju da topljenje leda na Antarktiku smanjuje pritisak na magmatske komore ispod ledene ploče, uzrokujući njihovo širenje. Taj proces opterećuje zidove komore i oslobađa plinove zarobljene u magmi, povećavajući vjerojatnost erupcija. Te erupcije pak oslobađaju toplinu koja dodatno ubrzava površinsko topljenje, nastavljajući ciklus.
Napredno modeliranje koje su proveli naučniciuključivalo je više od 4000 simulacija, pokazujući da topljenje ledene površine može ubrzati rane faze vulkanskih erupcija za desetljeća ili čak stoljeća. Jedan scenarij simulirao je uklanjanje 1000 metara debele ledene ploče tokom 300 godina, što je dovelo do značajnog porasta vulkanske aktivnosti.
Vulkanske erupcije ispod ledenog pokrova mogle bi otopiti milione kubičnih metara leda godišnje, neizravno pridonoseći globalnom porastu razine mora. Ako bi se zapadnoantarktički ledeni pokrivač potpuno urušio, razine mora mogle bi porasti za otprilike 58 metara, potapajući velike obalne gradove poput New Yorka, Tokija i Šangaja.
Oceansko dno, ilustracija Vulkanska megastruktura površine Velike Britanije otkrivena duboko ispod površine Tihog oceana
Iako se predviđa da će se potpuni kolaps dogoditi do 2300. godine, povratna sprega između otapanja i vulkanizma mogla bi ubrzati tu vremensku liniju, iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se ta predviđanja poboljšala.
Istraživači su povukli paralele između svojih otkrića i histroijskih podataka iz planina Anda, gdje se vulkanska aktivnost povećala kako se ledeni pokrivač Patagonije otapao prije 18.000 do 35.000 godina. Taj historijski presedan pojačava vezu između gubitka površinskog leda i pojačane vulkanske aktivnosti.
Studija naglašava da se ovaj proces odvija stoljećima, što znači da bi njegovi učinci mogli trajati čak i ako se klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem uspore. Znanstvenici upozoravaju da bi vulkanska povratna sprega mogla igrati značajniju ulogu u gubitku leda na Antarktiku nego što se dosad mislilo, ističući hitnu potrebu za ublažavanjem klimatskih promjena i njihovih kaskadnih učinaka.
(Vijesti.ba)