Preživjeli logoraši u fokusu ovogodišnje komemoracije u Aušvicu

Njemačke nacističke snage ubile su oko 1,1 milion ljudi na toj lokaciji u južnoj Poljskoj, koja je bila pod njemačkom okupacijom tokom Drugog svjetskog rata. Većina žrtava bili su Židovi ubijeni u gasnim komorama, ali su Nijemci ubili i mnoge Poljake, Rome, sovjetske ratne zarobljenike, homoseksualce i druge koji su bili meta za eliminaciju po nacističkoj rasnoj ideologiji.

Među onima koji su doputovali na lokaciju bila je i 86-godišnja Tova Friedman, koja je imala šest godina kada je bila među 7.000 ljudi oslobođenih 27. januara 1945. Ona vjeruje da će to biti posljednje okupljanje preživjelih u Aušvicu, a došla je iz svog doma u New Jerseju da se pridruži onima koji upozoravaju na rastuću mržnju i antisemitizam.

Aušvic je brzo postao moćan simbol užasa holokausta. Njegov ozloglašeni "proces selekcije" za zatvorenike koji su stizali na peron logora odredio je život ili smrt u samo trenucima. Porodice su bile rastavljane, pri čemu su djeca, starci i invalidi često odmah slani u smrt.

Preživjeli su Aušvic opisali kao pakao na Zemlji - mjesto gdje je život izgubio svaki smisao. Njihova mučna svjedočenja na komemoraciji otkrila su okrutnost koja je nanesena tolikom broju ljudi, ali i otpornost ljudskog duha.

Poljski predsjednik Andrzej Duda, čija je nacija izgubila šest miliona građana tokom rata, zapalio je u ponedjeljak svijeću na Zidu smrti u Aušvicu gdje su pogubljeni mnogi zatvorenici, među njima i Poljaci koji su se opirali okupaciji svoje zemlje. Bio je okružen preživjelima iz logora, kojima su pomagali članovi porodice.

Nijemci su ukupno ubili šest miliona Jevreja iz cele Evrope, uništivši dvije trećine Jevreja u Evropi i jednu trećinu svih Jevreja širom sveta. Ujedinjene nacije su 2005. proglasile 27. januar Međunarodnim danom sjećanja na holokaust.

Kasnije tokom dana, svjetski lideri su se pridružili preživjelim logorašima, od kojih su najmlađi u 80-im godinama. Od političara, međutim, organizatori ove godine nisu tražili da govore. Zbog poodmakle dobi preživjelih, organizatori su odlučili da oni budu u fokusu obilježavanja.

Među prisutnima su bili njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednik Frank-Walter Steinmeier. Njemačka nikada prije nije slala oba svoja najviša državna predstavnika na obilježavanje, navodi njemačka novinska agencija dpa.

To je znak stalne predanosti Njemačke da preuzme odgovornost za zločine nacije, čak i usred rastućeg pokreta krajnje desnice koji bi ih želio zaboraviti.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i kanadski premijer Justin Trudeau također su prisustvovali, zajedno sa britanskim kraljem Charlesom i kraljevima i kraljicama iz Španije, Danske i Norveške.

Bijela kuća je saopćila da će Washington, između ostalih, predstavljati specijalni izaslanik SAD za Bliski istok Steve Witkoff i kandidat za ministra trgovine Howard Lutnick.

Ruski predstavnici su u prošlosti bili centralni gosti na tim svečanostima u znak priznanja sovjetskog oslobođenja logora i ogromnih gubitaka koje su sovjetske snage pretrpjele u savezničkom porazu nacističke Njemačke, ali nisu dobrodošli od ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je Židov, također je stigao u Poljsku u ponedjeljak kako bi prisustvovao komemoraciji, javlja CBS.

(Vijesti.ba / Fena)