Reuters: Trump želi od Gaze napraviti 'bliskoistočnu rivijeru'

Trumpovi planovi će vjerovatno povećati strahove Palestinaca u Gazi, gdje je prije rata živjelo oko 2,3 miliona ljudi, da će ih istjerati iz priobalne enklave, a izazvat će i zabrinutost arapskih država koje dugo strepe pred učincima takvog egzodusa.

Palestince dugo progoni događaj koji nazivaju "Nakba" ili katastrofa, kad je 700.000 njih raseljeno tokom rata 1948. koji je pratio stvaranje izraelske države.

Mnogi su istjerani ili su pobjegli u susjedne arapske zemlje, uključujući Jordan, Siriju i Libanon, gdje mnogi od njih kao i njihovi potomci i dalje žive u izbjegličkim kampovima. Neki su otišli u Gazu. Izrael osporava tvrdnje da su bili istjerani.

Najnoviji sukob, trenutno zamrznut krhkim primirjem, doveo je do dosad neviđenog izraelskog bombardiranja i kopnene ofenzive u Gazi, pri čemu su razorena urbana područja.

Većina stanovnika Gaze je nekoliko puta raseljena tokom izraelskog napada započetog nakon upada palestinske militantne grupe Hamasa u Izrael 7. oktobra 2023. u kojem je poginulo 1200 ljudi, prema izraelskim brojkama. Više od 47.000 ljudi je otad ubijeno u Gazi, tvrde palestinski zdravstveni zvaničnici.

Hamasov zvaničnik Sami Abu Zuhri je u srijedu rekao da su Trumpovi komentari o preuzimanju Gaze "smiješni" i "apsurdni" te da bi mogli zapaliti regiju. Prije nego što je Izrael započeo svoju ofenzivu 2023., Palestincima na sjeveru Gaze je rekao da se premjeste na sigurna područja na jugu. Kako se ofenziva širila, Izrael im je kazao da idu još južnije prema Rafahu na granici s Egiptom.

Kasnije, prije nego što je započeo kampanju u Rafahu, Izrael im je naredio da odu u novu humanitarnu zonu u al-Mavasiju, 12 kilometara dugom području uz obalu koje se proteže od zapadnih dijelova Deir al-Balaha u centralnoj Gazi to Han Junisa i Rafaha na jugu. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, do 85 posto stanovništva Gaze, jednog od najgušće naseljenih područja, već je raseljeno iz svojih domova.

Mnogi Palestinci u Gazi su rekli da ne bi napustili enklavu čak i da mogu jer se boje da bi to moglo dovesti do ponavljanja trajnog raseljavanja iz 1948.

Egipat i druge arapske zemlje se snažno protive bilo kakvom pokušaju da se Palestince pošalje preko granice. Poput Palestinaca, i one se boje da bi bilo kakvo masovno kretanje preko granice dodatno potkopalo izglede za rješenje dviju država, odnosno ideju stvaranja palestinske države pored Izraela, te da bi se arapske zemlje morale nositi s posljedicama.

Saudijska Arabija je rekla da neće uspostaviti veze s Izraelom bez stvaranja palestinske države, što je u proturječju s Trumpovom tvrdnjom da Rijad ne traži palestinsku domovinu.

Sjedinjene Američke Države su mjesecima diplomacijom nastojale postići da Saudijska Arabija, jedna od najmoćnijih i najutjecajnijih arapskih zemalja, normalizira odnose s Izraelom i da ga prizna. No, Rijad je to odgodio nakon što su rat u Gazi i izraelska ofenziva izazvali bijes arapskih zemalja.

Arapske vlade, a naročito Egipat i Jordan, od prvih dana sukoba govore da se Palestince ne smije otjerati s njihove zemlje, gdje žele u budućnosti osnovati državu, koja bi uključivala okupiranu Zapadnu obalu i Pojas Gaze.

Tadašnji izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz, koji je sada ministar odbrane, februara 2024. je rekao da Izrael ne planira deportirati Palestince iz Gaze.

Izrael će se koordinirati s Egiptom o palestinskim izbjeglicama i pronaći način da se ne naškodi egipatskim interesima, dodao je Katz.

Međutim, komentari nekih članova izraelske vlade su izazvali strahove Palestinaca i Arapa od nove Nakbe.

Ministar financija Bezalel Smotrich u nekoliko je navrata pozvao na politiku "poticanja migracije" Palestinaca iz Gaze te na to da Izrael uvede vojnu upravu na teritoriju.

(Vijesti.ba / HINA)