Energetska slika FBiH: Dijagnoza je loša, lijek postoji!

Bio je to zaključak nakon velikih protesta rudara sedam rudnika pred zgradom Vlade FBiH. To su oni protesti na kojima je Dubioza kolektiv svirkom, a građani Sarajeva tepsijama pita podržali zahtjeve rudara.

Protestvovalo se protiv pravilnika o radu koji je predviđao smanjenje osnovice plate, a povećanje primanja kroz ispunjenje norme. No, od silne buke niko nije čuo ovu ponudu koja je bila jedina realna, jer su rudnici, čast rijetkim izuzecima, radili ispod predviđene norme proizvodnje uglja.

Ono što se može zamjeriti tadašnjoj vlasti jeste činjenica da su podlegli pritiscima i između interesa građana Federacije i glasova na izborima, odlučili se za ovo drugo.

Proizvodnja uglja mora rasti

Novom ministru energetike, rudarstva i industrije Vedranu Lakiću preostalo je da konstatuje stanje.

"U proteklih 15 godina, proizvodnja uglja u Bosni i Hercegovini bilježi konstantan pad, što stvara ozbiljne izazove za energetski sektor. Iako je tokom 2023. i 2024. godine došlo do blagog povećanja, dugoročni trend smanjenja ostaje zabrinjavajući. Energetska tranzicija nalaže smanjenje upotrebe uglja, ali trenutna dinamika može ugroziti stabilnost sistema", otvoreno je danas pred novinarima poručio Lakić.

No, Lakić nije samo konstatovao, već i iznio plan za spas. Nivo proizvodnje uglja mora rasti!

- Ovom dinamikom ugrožavamo naš energetski sistem i iz tog razloga želimo reći i javnosti da ćemo se morati potruditi da ipak u naredne tri, pet ili malo više godina podignemo nivo proizvodnje uglja kako bismo imali proizvedenu električnu energiju u našim termoelektranama, kaže Lakić.

Smanjenje proizvodnje uglja direktno utiče na Elektroprivredu BiH, koja je primorana kupovati električnu energiju na tržištu, čime se dodatno ugrožava njena poslovna stabilnost.

Lakić navodi da trenutni dug Rudnika mrkog uglja Zenica 311 miliona KM, što je gotovo jednako gubitku koji je konstatovan koncem 2023. godine u EPBIH, nakon što se knjigovodstveno godinama krio "ispod tepiha". S druge strane, rudnik Kreka, iako u finansijskim problemima, ima povoljnija nalazišta i planira se povećanje njegove proizvodnje premještanjem mehanizacije iz Zenice.

Povećane koločine uglja za termoblokove u Tuzli i Kaknju, samo je dio rješenja. Oba bloka su dotrajala, pa se uporedo radi na njihovoj obnovi.

Obnovu postojećih kapaciteta i njihovo podizanje na viši nivo nužno je provesti kako bi se obezbijedila energetska sigurnost u Bosni i Hercegovini dok se ne završi proces gasifikacije.

Alternativni izvori energije

Namjera resornog Ministarstva je, paralelno s podizanjem proizvodnje u rudnicima, razvijati gasnu infrastruktura, koja je u proteklih 20 godina potpuno zapuštena, pa Federacija i dalje zavisi isključivo od dotoka gasa iz Srbije preko Zvornika. Zbog toga se planira izgradnja novih interkonekcija, uključujući Južnu, Sjevernu i Zapadnu interkonekciju, koje bi omogućile stabilniju snabdjevenost gasom i industrijski razvoj regija.

- Mi moramo preći na drugi energent. Ugalj polako ide prema kraju, a mi nismo razvili gasnu infrastrukturu. Da je naša industrija imala razvijenu gasnu infrastrukturu, mnogo bolje bi prošla i EP BiH, a i naša industrija", ističe ministar. Prema njegovim riječima, uvođenje gasa u domaćinstva BiH omogućilo bi smanjenje troškova za energiju, čime bi se poboljšala kvaliteta života građana i smanjio pritisak na elektroenergetski sistem.

Da bi BiH uopšte mogla implementirati ove promjene, potrebna su i zakonodavna rješenja koja će omogućiti razvoj gasne infrastrukture i regulisanje energetske efikasnosti. Lakić je istakao važnost donošenja zakona o električnoj energiji i gasu na državnom nivou, kao i kreiranje gasne politike na nivou Federacije BiH.

Rješenje u našim rukama

Ministar također podvlači važnost koordinacije između svih ključnih aktera u energetskom sektoru, uključujući vladine institucije, industriju, i građane.

- Rješenje se nalazi u našim rukama. Mi smo taj sistem koji trebamo napraviti sebi dobro za naredni period. Moramo biti otvoreni i iskreni jedni s drugima kako bismo riješili probleme i stvorili stabilnu energetsku budućnost za našu zemlju", zaključio je Lakić.

Ne treba kriti činjenicu da je razvoj energetskog sektora u Federaciji BiH posljednjih godina ozbiljno usporen i zbog sumnjivog ekološkog aktivizma. Energetika FBiH je već godinama razapeta između ekološkog aktivizma i energetskog intervencionizma iz EU. Sada se nalazi na pragu energetskog sloma i to smo danas sebi konačno priznali.

Otvoreni nastup ministra Lakića daje optimizam da je stvari moguće promijeniti, no da bi se to desilo u proces podrške će s istim ciljevima morati ući i šira društvena zajednica.

(Vijesti.ba)