Alispahić održala predavanje o historiji glume na Svjetski dan teatra

U sklopu novootvorene scene u Sarajevu pod nazivom „Pozorište kod Makse“ u Pozorišnoj (Velikoj) sobi Despića kuće i u povodu Svjetskog dana teatra, Muzej Sarajeva je upriličio kreativno-edukativne radionice za djecu na kojima su se najmlađi učili pravljenju pozorišta, kreirajući svoj tekst o ljepoti muzeja, uz mentorstvo glumca Aldina Tucića i muzejskih pedagoga i tumača Selme Oruč i Dženane Kurtović. Malo pozorište pravili su kreativci vrtića „Bombon“ i četvrtih razreda Katoličkog školskog centra „Sv. Josip“.

U večernjim satima, istaknuta glumica Selma Alispahić održala je javno predavanje "Historija glume: Putovanje kroz vijekove“ na kojem je govorila o glumi koja je bila uvijek tretirana na kontroverzan način, između slave i osude, saopćeno je iz Muzeja Sarajeva.

Alispahić je publiku povela na ovo zanimljivo putovanje razumijevanja glumačke profesije koja je prošla kroz različite historijske nepogode, od anatema koju su bacali na glumce razne dogmate i politički i vjerski lideri, do filozofa poput Platona koji je smatrao da gluma „hrani strasti umjesto da ih kontroliše“ i da onima koji glume i podržavaju teatar nije mjesto u „idealnoj državi“.

Od Thespisa - prvog glumca u antičkom dobu koji je kreirajući maske otvorio prostor za podržavanje više likova tvoreći teatarski izraz, do modernog doba koje je definiralo glumu kao umjetničku ali i naučnu disciplinu dajući joj metodološku zadanost, gluma je ostala u limbu, između božanskog i dijaboličkog, uvijek na rubu neshvaćenosti.

Alispahić je ustvrdila da je prošlo više od dvije i po hiljade godina od prvih pisanih tragova o umjetnosti glume, a da nikada nismo odgovorili da pitanja: Šta je gluma, je li to laž ili istina, gdje su granice između glumca i uloge, kakva je moć umjetnosti glume u društvu, kako razumjeti psihologiju glumca, šta je gluma danas, odakle smo krenuli i dokle smo došli?

Možda treba izdvojiti jednu od najljepših i najistinitijih misli o glumi koju je napisao Gothod E. Lessing u „Hamburškoj dramaturgiji“: „Tehnika je važna koliko i osjećanja. Trebamo biti dobri prema glumcima jer njihova umjetnost nije vječna, sva je u momentima“.

- Pored toga što smo na ovom putovanju kroz historiju glume saznali šta o glumi misle najpoznatiji filozofi, književnici, teolozi i praktičari, Alispahić je navela imena svjetskih, ali i bosanskohercegovačkih glumaca koji su ovu profesiju postavili na pijedestal vrline i vrijednosti i koji ni po čemu ne zaostaju za najboljim svjetskim praksama - navodi se u saopćenju.

Navodeći Kaću Dorić, koja je dobitnica šest zlatnih lovorovih vijenaca MESS-a, Nadu Đurevsku koja je ovjenčana sa dvije Zlatne arene u Puli za najbolja filmska ostvarenja i Vesnu Mašić koja je samo u jednoj noći odigrala tri glavne uloge u teatarskim predstvama, kao samo neki od najboljih primjera o kojima naše društvo i naš pozorišni svijet treba da govori i piše, kao i da mladi glumci o njima uče na predavanjima, Selma Alispahić je završila predavanje gromoglasnim aplauzom posjetitelja zahvalivši se Muzeju Sarajeva na prilici da u Pozorišnoj sobi Despića kuće čiji je plafon oslikan teatrskim maskama i gdje su se održavale prve pozorišne predstave u Sarajevu, izloži ovo predavanje o glumačkom pozivu koji okupira svijet svojom kontroverznošću više od dva milenija, saopćeno je iz Muzeja Sarajeva.

(Vijesti.ba / FENA)