Umro Alfi Kabiljo, najsvestraniji hrvatski kompozitor i kralj mjuzikla

Alfi Kabiljo (Zagreb, 22. 11. 1935. – Zagreb, 1. 4. 2025.) bio je najsvestraniji hrvatski kompozitor međunarodne reputacije, a komponovao je muziku za pozorište, film, TV produkciju, zabavne melodije, šansone, orkestralna, komorna i solistička djela, muziku za djecu i primijenjenu muziku.

Muzikom je predstavljao Hrvatsku u svijetu, postao uzor novim generacijama kompozitora koje ga iznimno poštuju, podržavao je rad kolega i bio redovni gost na svim značajnim koncertima, a slobodno je vrijeme od malena provodio u različitim sportovima.

Pohađao je privatnu muzičku školu skladatelja i pedagoga Rudolfa Matza, završio Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, kompoziciju usavršavao u Parizu, a diplomirao je arhitekturu.

Na hrvatskoj je muzičkoj sceni ostavio neizbrisiv trag muzikom brojnih mjuzikla, zbog čega je u prozvan „kraljem hrvatskog mjuzikla“.

Kultni mjuzikl Jalta, Jalta od praizvedbe 1971. godine u Zagrebu izveden je više od 1500 puta u interpretaciji različitih pozorišta i njihovih ansambala, a preveden je i na njemački, talijanski i norveški jezik.

Veliki uspjeh imali su i drugi mjuzikli od Velike trke do Tko pjeva zlo ne misli (1998.) koje je realizirao najčešće u saradnji s Milanom Grgićem, Vladom Štefančićem i Dragom Britvićem.

Brojni su poznati hrvatski pjevači osvajali nagrade interpretirajući njegove skladbe: Radojka Šverko, Ivo Robić, Tereza Kesovija, Vice Vukov, Krunoslav Kićo Slabinac, Betty Jurković, Ana Štefok, Miro Ungar i drugi.

Komponovao je za 40-ak filmova, među kojima su Scissors (sa Sharon Stone), Sky Bandits, Fear, Gymkata, The Girl, Kužiš stari moj, Seljačka buna, Deps, Novinar, Pad Italije, Okupacija u 26 slika, Lea i Darija te za veliki broj televizijskih serija Nikola Tesla, Ne daj se Floki, Nepokoreni grad.

Za filmsku muziku nagrađen je Zlatnom Arenom (1976., 1981. i 2010.), njegova muzika za film Sky Bandits bila je nominirana u kategoriji „Best original score“ kod BAFT-e (British Academy Film Awards) i Američke filmske Akademije (Oscar), a najveće priznanje Camille Award dodijelio mu je 2022. godine Evropski savez društava kompozitora (ECSA) za životno djelo.

Autor je komične opere Casanova u Istri (HNK Rijeka, 2009.) i baleta Kentaur XII (HNK Zagreb, 1979.) te opsežnog instrumentalnog opusa za solističke instrumente, komorne ansamble i orkestar.

Za gudački orkestar transkribirao je Slike s izložbe M. P. Musorgskog (objavio Doblinger u Beču, a izveo, između ostalih i ansambl I Musici de Montréal). Zanimljivo je da su na nekoliko zimskih Olimpijada svjetski klizači izvodili koreografije na njegovu muziku.

Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada među kojima su: Josip Štolcer Slavenski (1986.), Povelja grada Zagreba (1999.), Porin za životno djelo (2004.), Status (Hrvatska glazbena unija, 2004.), Kairos (Festival filmske glazbe u Trogiru, 2009.), Boris Papandopulo (Hrvatsko društvo skladatelja za Koncert za flautu i orkestar, 2009.), Vladimir Nazor (Ministarstvo Republike Hrvatske, 2016.), Zlatni Oktavijan (Hrvatsko društvo filmskih kritičara, 2023.) i mnoge druge.

Nosilac je hrvatskog državnog odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Široj publici ostat će zapamćen kao autor velikog broja zabavnih pjesama koje su ušle u antologiju hrvatske zabavne muzike poput najizvođenije domoljubne pjesme Tvoja zemlja (Zagreb, 1971.), Svijet je moj (Rio de Janeiro, 1970.), Neka cijeli svijet (Tokio, 1971.) te velikog broja šansona.

Njegove kompozicije učestvovale su na svim značajnim festivalima. Na sveukupno 76 festivalskih izdanja izvedeno je 106 njegovih kompozicija, prenosi Hina.

Kompozicije Alfija Kabilja osvajale su prva mjesta ili zauzimale visoke plasmane na brojnim međunarodnim festivalima. Od 1968. do 1998. učestvovao je na 30 međunarodnih festivala i osvojio 13 nagrada.

Svojim talentom, marljivošću, predanošću poslu i visokim nivoom profesionalnosti ostavio je trag u cijelom svijetu i dotaknuo srca publike najrazličitijih muzičkih afiniteta.

(Vijesti.ba / FENA)