Putin pokušava sebe prikazati kao mirotvorca

"Uskrsno primirje je značajno utoliko što bi, ako se održi, predstavljalo prvo stvarno zaustavljanje neprijateljstava od početka rata. Također je važno jer je to prvi konkretan ustupak Moskve otkako je Donald Trump prije dva mjeseca pokrenuo mirovne pregovore.

Ali, kao i uvijek kad je riječ o Kremlju, postavlja se pitanje - koliko je ovo uistinu veliki ustupak? I koliki će vojni značaj imati? Ovo je daleko od onoga što je Bijela kuća tražila, a još dalje od onoga na šta je Ukrajina prethodno pristala", piše analitičar Sky Newsa iz Moskve Ivor Bennett.

Kako Bennett podsjeća, prijedlog američkog predsjednika bio je potpuno 30-dnevno primirje. Kijev ga je prihvatio, ali Moskva nije, barem ne bez uslova. Potom je predložen i pokušaj uspostave pomorskog primirja. No i tada je Moskva pristala samo pod uslovom ublažavanja sankcija, pa do dogovora nikada nije došlo.

Zašto onda odjednom prijedlog primirja?

"Amerika nije krila svoje rastuće nezadovoljstvo zbog izostanka napretka u mirovnim pregovorima. Trump je sinoć zaprijetio da će odustati od pokušaja postizanja sporazuma, nakon što je njegov državni sekretar izjavio da bi SAD mogao odšetati s pregovaračkog stola.

Ne vjerujem da bi to samo po sebi bio problem za Rusiju, s obzirom na njezinu vojnu nadmoć. No mogao bi postati problem ako Trump za izostanak napretka okrivi Vladimira Putina i prekine proces zatopljenja odnosa.

Zato se čini da Putin ovom gestom Trumpu daje taman dovoljno da ga zadrži na svojoj strani, bez da napravi ikakav veći ustupak. Zanimljiv je i način na koji se sve predstavlja, kao ruska inicijativa, iz humanitarnih razloga, pri čemu Ukrajina mora slijediti naš primjer.

Putin pokušava sebe prikazati kao mirotvorca u očima američkog predsjednika, kao onoga koji nudi rješenja, a ne probleme", zaključuje Bennett.


(Vijesti.ba)