Lani Balkanski polutotok, sada Pirinejski: U samo 5 sekundi nestalo je 15 gigavata električne energije

U Portugalu i prije svega Španiji tek jutros je većina potrošača - u Španiji distributer Red Eléctrica (REE) kaže kako je to već 99,16% - opet imala električnu energiju, piše Deutsche Welle.

No još uvijek je zagonetka kako je u Španiji, kako je izjavio premijer Sánchez; "odjednom nestalo" u samo pet sekundi oko 15 gigavata električne energije - što je više od polovice energije koja se u tom trenutku koristilo. Lančana reakcija zbog preopterećenosti još postojećih izvora je izazvala prekid praktično na čitavom Iberijskom poluotoku dok se isporuka nije automatski prebacila na druge mreže, kako iz Francuske tako djelomično i iz Maroka.

To izgleda kao hakerski napad na distribucijski sistem elektroopskrbe, ali makar su nadležne službe smjesta počele istraživati tu mogućnost, barem u Portugalu se to ne čini uzrokom. "Ništa nije isključeno, ali nema nikakvog dokaza da je riječ o cyber napadu," rekao je premijer Luis Montenegro. Prekid je potekao iz Španije i doveo do kolapsa i elektroopskrbu Portugala.

Sve je moguće, ali...

I u Španiji su oprezni s izjavama: Premijer Sánchez je sinoć izjavio kako se "ne može isključiti niti jedna mogućnost" i da će se "analizirati" svi potencijalni uzroci. Ali je isto tako upozorio i građane i medije neka ne šire "dezinformacije" i upuštaju se u "spekulacije" o cyber-napadu hackera ili neke strane države. I predsjednik Vijeća EU-a Portugalac António Costa je izjavio kako "nema naznaka" da je to bio napad hakera.

Zbog nestanka električne energije zaustavljeni su i željeznički i saobraćaj podzemne željeznice, aerodromi se su hitno morali prebaciti na vlastitu opskrbu zbog sigurnosti aviona koji su bili u zraku, prestali su raditi i semafori i javna rasvjeta, prekinut je internet i svima je alternativa jedino ostala u kući potražiti svijeću... To je i druge zemlje navelo na razmišljanje, može li se to dogoditi i kod njih.

Nema tome dugo da je također lančana reakcija na zapadu Balkanskog poluotoka izazvala nestanak električne energije koji se osjetio od Hrvatske, preko Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Albanije pa sve do Grčke, ali u tom slučaju je uzrok bio dotrajala i preopterećena dalekovodna i transformatorska mreža.

Mreža je u pravilu problem

Njemačka se pak može pohvaliti kako ima jednu od najstabilnijih električnih mreža gdje su nestanci struje izuzetna rijetkost. No pogotovo nakon napada Rusije na Ukrajinu se i tu šire teorije zavjere kako se i u ovoj zemlji u svakom trenutku može dogoditi black-out.

Dirk Witthaut iz istraživačkog centra Jülich takve ideje proglašava "vrlo neozbiljnima", iako apsolutne sigurnosti nema. Za stanicu ARD objašnjava: "Distributeri vrlo temeljito rade na pripremama u slučaju krizne situacije. Postoje detaljni planovi za hitne slučajeve o tome kako se mreža može brzo ponovo uspostaviti nakon nestanka struje."

Witthaut smatra pogrešnom i tvrdnju kako bi nestanak mogao biti posljedica ekološke energetske politike "jer ne dotiče stvarne probleme".

Posljednji veliki prekidi struje u Evropi (2003. u Italiji, 2006. u Zapadnoj Evropi) „nisu uzrokovani manjkom struje, već problemima u prijenosnoj mreži“.

Stoga je proširenje mreže važnije za stabilnost sistema nego pitanje proizvodnje električne energije. Također, postoje razdoblja s vrlo niskom proizvodnjom obnovljive energije, tzv. „mračne tišine“ kad nema ni sunca ni vjetra. To vodi do vrlo visokih cijena na evropskom tržištu električne energije, „ali nikad nije izazvalo nestanak struje“, piše Deutsche Welle.


(Vijesti.ba)