Iransko pravosuđe saopštilo je da je pogubljen Mohsen Langarneshina zbog navodnog špijuniranja za Izrael i učešća u atentatu na pukovnika Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) 2022. godine.
U saopštenju od 30. aprila, pravosuđe je opisalo Langarneshina kao "visokorangiranog špijuna" za Izrael koji je "podržao nekoliko operacija Mossada u Iranu".
Pored navodne umiješanosti u ubistvo pukovnika IRGC-a Hassana Sayyada Khodaeija u maju 2022. godine, Langarneshin je takođe optužen za učešće u napadu dronom na vojnu fabriku u Isfahanu u januaru 2023. godine, piše RSE.
Iransko pravosuđe je takođe tvrdilo da se Langaranshin dva puta sastao s visokim obavještajnim oficirima Mossada - jednom u Gruziji i jednom u Nepalu - i opisalo ga kao "visoko obučenog operativca" koji je prošao "opsežnu obuku za špijunažu i bio je potpuno sposoban za izvršavanje dodijeljenih misija".
Iranska novinska agencija HRANA, fokusirana na ljudska prava i sa sjedištem u inostranstvu, saopštila je 28. aprila da je Langarneshin podnio tri odvojena zahtjeva za ponovno suđenje, a svi su odbijeni.
U izvještaju HRANA-e se navodi da je 29. aprila, dan prije pogubljenja, premješten u samicu u zatvoru Ghezel Hesar, te da mu je dozvoljena posljednja posjeta roditelja.
Njegov otac, Masud Langaranshin, objavio je video u kojem se navodi da je njegov sin osuđen na smrt "bez pravičnog suđenja" i da je slučaj prepun "nedosljednosti i pravnih nedostataka".
Citirajući izvor blizak Langaranshinu, HRANA je tvrdila da je "tokom pritvora bio pod pritiskom da da prisilna priznanja" koja ga impliciraju u atentatu na Sayyada Khodaeija.
Osobu iz 'sjene' u IRGC-u, Sayyada Khodaea, ubili su naoružani ljudi ispred njegove kuće u Teheranu. Izraelski mediji su Sayyada Khodaeija opisali kao ključnu figuru iza "zavjera za ubistvo Izraelaca i Jevreja" i napada na jevrejske interese širom svijeta.
U godišnjem izvještaju o ljudskim pravima, Amnesty International je 29. aprila saopštio da je Iran prošle godine "proizvoljno" pogubio stotine ljudi, jer su vlasti "koristile smrtnu kaznu kao sredstvo političke represije protiv demonstranata, disidenata i etničkih manjina".
(Vijesti.ba/RSE)