Na Wall Streetu je prošle sedmice Dow Jones porastao 3 posto, na 41.317 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,9 posto, na 5.686 bodova, a Nasdaq indeks 3,4 posto, na 17.977 bodova.
Snažan rast indeksa drugu sedmicu zaredom ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača u dogovor između SAD-a i Kine o carinama.
Nakon niza poziva američkih zvaničnika, Peking je polovinom prošle sedmice poručio da razmatra mogućnost trgovinskih pregovora.
To se na tržištu smatra uvertirom u pregovore o carinama i drugim uslovima međusobnog trgovanja. Analitičari očekuju da će pregovori biti dugi i neizvjesni, ali i to je, kažu, bolje nego nastavak carinskog rata koji bi nanio velike štete i jednoj i drugoj privredi.
Rast S&P 500 indeksa devet dana zaredom, što nije zabilježeno još od kraja 2004. godine, zahvaljuje se i boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima većine kompanija iz sastava tog indeksa. Među ostalim, tehnoloških divova, kao što su Alphabet, Microsoft, Meta Platforms...
I dok su poslovni rezultati kompanija iznad očekivanja, privredni su podaci slabi.
Američka je privreda u prvom tromjesečju neočekivano pala po prvi put nakon tri godine, dok je PMI indeks proizvodnog sektora u aprilu dodatno pao.
To su prvi pokazatelji utjecaja carinskog rata, a strahovanja od recesije ponešto je ublažio podatak da je u SAD-u prošlog mjeseca broj zaposlenih porastao za 177 hiljada. To je manje nego mjesec dana prije, ali više nego što se očekivalo, prenosi Hina.
Zahvaljujući snažnom rastu u posljednje dvije sedmice, S&P 500 i Nasdaq indeks nadoknadili su sve gubitke od 2. aprila, kada je tržište uzdrmala odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o uvođenju recipročnih carina.
I na evropskim su berzama cijene dionica prošle sedmice snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,2 posto, na 8.596 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 3,8 posto, na 23.086 bodova, a pariški CAC 3,1 posto, na 7.770 bodova.
(Vijesti.ba)