Globalna ekonomija već osjeća posljedice Trumpovih carina

Velike multinacionalne kompanije, pa čak i nišni igrači u e-trgovini, prošle su sedmice smanjile prodajne ciljeve, upozorile na otpuštanja i revidirale svoje poslovne planove, dok su velike ekonomije revidirale izglede za rast usred sumornih podataka.

Dok se finansijska tržišta klade da će se Sjedinjene Države i Kina povući iz sveopćeg trgovinskog rata i da će Trump sklapati sporazume kako bi izbjegao veće tarife drugima, sama neizvjesnost o tome gdje će to završiti postala je glavni faktor otpora.

"Američka carinska politika ozbiljan je negativan šok za svijet u bliskoj budućnosti", rekla je Reutersu Isabelle Mateos Lago, glavna ekonomistica grupe u francuskoj banci BNP Paribas, prenosi SEEbiz.

"Završetak američkih tarifa mogao bi biti dalje i na višem nivou nego što se prije mislilo", rekla je Lago o općim američkim tarifama koje su trenutno postavljene na početnom nivou od deset posto, uz više, sektorske carine na proizvode poput čelika, aluminija i automobila.

Peking je u petak izjavio da procjenjuje ponudu Washingtona za razgovore o američkim tarifama od 145 posto, na što je odgovorio s 125 posto carina.

Trumpova administracija također je nagovijestila da je blizu dogovora sa zemljama uključujući Indiju, Južnu Koreju i Japan kako bi se izbjegle daljnje tarife u nadolazećim sedmicama.

U međuvremenu, kompanije poput švedskog proizvođača kućanskih aparata Electrolux smanjile su svoje prognoze, dok su Volvo Cars, Logitech i div pića Diageo odustali od svojih ciljeva zbog neizvjesnosti.

Prošlosedmično uklanjanje "de minimis" bescarinskog tretmana za pakete e-trgovine vrijedne manje od 800 dolara za proizvode iz Kine težak je udarac za mnoge manje igrače.

"Idemo s nule na 145 posto, što je zaista neodrživo za kompanije i neodrživo za kupce", rekla je Cindy Allen, izvršna direktorica Trade Force Multipliera, globalne konsultantske kompanije za trgovinu.

"Vidjela sam mnogo malih i srednjih poduzeća koja su jednostavno odlučila potpuno izaći s tržišta", kazala je.

Izgledi za carine potaknuli su Japansku centralnu banku da prošle sedmice smanji svoje prognoze rasta, dok su prognozeri u snižavanju izgleda rasta za Holandiju i regiju Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA) naveli trgovinske napetosti.

Dok službene mjere aktivnosti u vodećim ekonomijama još uvijek sustižu pesimistično raspoloženje, ono se pojavljuje u pomno praćenim anketama menadžera nabave u fabrikama širom svijeta.

Aktivnost kineskih kompanija smanjila se najbržim tempom u 16 mjeseci u aprilu, pokazalo je jedno takvo istraživanje prošle sedmice, dok je slično očitanje iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazalo da se britanski fabrički izvoz prošli mjesec smanjio najvećim tempom u gotovo pet godina.

Međutim, iako je "avansno" opskrbljivanje možda pomoglo Indiji da u aprilu dosegne 10-mjesečni maksimum rasta proizvodnje, analitičari su primijetili da bi zemlja - koja se suočava s nižim tarifama od Kine i prema kojoj je Apple preusmjerio dio proizvodnje - mogla na kraju biti pravi pobjednik.

"Indija je u dobroj poziciji da bude alternativa Kini kao dobavljač robe SAD-u u neposrednom roku", rekla je ekonomistica za tržišta u razvoju Shilan Shah iz Capital Economicsa, predviđajući da će kaznene tarife za Kinu "ostati".

Zasad većina ekonomista Trumpov tarifni manevar naziva "šokom potražnje" za svjetsku ekonomiju koja će, poskupljujući uvoz za američka poduzeća i potrošače, smanjiti aktivnost drugdje.

Pozitivna strana ovoga mogla bi biti smanjenje inflacijskih pritisaka i time dati centralnimbankama drugdje veći prostor za poticanje ekonomije smanjenjem kamatnih stopa - nešto što Banka Engleske ove sedmice navodno koristi.

No, ono što tek treba vidjeti jest hoće li Trumpov pokušaj ponovnog uravnoteženja trgovinskog sistema u korist Amerike konačno potaknuti druge da obnove vlastite ekonomije: na primjer, ako Kina krene s povećanjem poticaja za svoju domaću privredu ili ako zemlje eurozone uklone prepreke koje još uvijek koče njihovo jedinstveno tržište, prenosi SEEbiz.

(Vijesti.ba / FENA)