Grčka traži oko 80 hiljada sezonskih radnika za 40 miliona turista

„Sve je teže pronaći radnike“, rekao je za The Guardian Dimitris Stathokostopoulos, koji vodi restoran sa svojim bratom: „Turizam definitivno raste, ali danas Grci radije biraju kancelarijske poslove od 9 do 17 sati koji ne zahtijevaju rad noću ili vikendom.“

S obzirom na to da je vrhunac turističke sezone na pragu, potraga za osobljem koje će održati sektor na pozitivnoj nuli dobila je neočekivanu hitnost. Grčka jeste jedna od najpopularnijih evropskih destinacija, ali nedostaje radne snage.

Turistički sektor čini 25 posto BDP-a
Nedostatak je toliki da se procjenjuje kako u sektoru restorana i hotela – okosnici turističke industrije koja s udjelom od 25 % u BDP-u pokreće grčku privredu – i dalje fali oko 80.000 radnika.

Stathokostopoulos nije jedini preduzetnik koji se muči da nađe osoblje za potrebe svoje popularne taverne u periodu koji će vjerovatno biti najprometniji u godini. Širom zemlje hotelijeri se utrkuju u potrazi za recepcionerima, čistačima, spasiocima, vrata­rima, konobarima i kuharima.

S popularnih ostrva poput Krita i Rodosa stižu izvještaji da hotelijeri otimaju radnike konkurenciji nudeći bolje plate i uslove rada. „Djelimično je to posljedica pandemije koju je osjetila cijela Evropa, ali u Grčkoj je problem posebno izražen“, izjavio je Giorgos Hotzoglou, predsjednik Grčke asocijacije radnika u ugostiteljstvu i turizmu (POEET).

„Suočavamo se s dosad neviđenim nedostatkom kvalifikovanih i iskusnih radnika, posebno u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, nakon egzodusa zaposlenih tokom zatvaranja. Mnogi se nikada nisu vratili. Rezultat toga je potreba za oko 80.000 novih radnika“, objašnjava Hotzoglou.

On tvrdi da je sezonski karakter sektora glavni uzrok problema: „Kad sezona završi, radnici imaju pravo na samo tri mjeseca naknade za nezaposlene. U vrijeme krize troškova života, kako da prežive ostatak godine?“

Legalizacija statusa 30.000 migranata
Turizam nije jedini sektor pogođen manjkom radne snage. Građevinarstvo i poljoprivreda takođe pate od manjka radnika u zemlji koja se suočava s dramatičnim demografskim padom, ali i dalje osjeća posljedice egzodusa više od 500.000, uglavnom visokoobrazovanih studenata i radnika tokom gotovo deset godina duge ekonomske krize.

Kako bi riješila taj problem, desnocentristička vlada nastoji legalizovati status oko 30.000 neprijavljenih migranata. Vlada je također potpisala niz bilateralnih sporazuma „o mobilnosti radne snage“ sa trećim zemljama poput Egipta, Vijetnama, Bangladeša, Gruzije, Indije i Moldavije.

„Upravo sam dobio dopis jedne firme iz Dubaija koja mi nudi radnike“, rekao je Stathokostopoulos: „Jedan Bangladešanin radi u našoj kuhinji i odličan je. Ljudi iz Azije i drugih dijelova svijeta sada se prijavljuju za ovakve poslove.“

Azilanti koji su donedavno bili nezaposleni u izbjegličkim centrima zaposlit će se na sjeveru Grčke krajem maja nakon edukacije koju im pruža POEET. To je revolucionaran korak u zemlji koja trpi kritike zbog nezakonitog protjerivanja migranata.

Otkako je u martu preuzeo Ministarstvo za migracije, bivši studentski aktivista ekstremne desnice Makis Voridis obećao je protjerivanje „ilegalnih migranata“, zaoštravajući politiku vlade koja prema migracijama ima „strogo, ali pravedno“ stajalište.

„Nevjerovatno je da pričamo o povećanju broja deportacija kad statistike pokazuju da će u Grčkoj do 2050. godine biti potrebno popuniti 750.000 radnih mjesta. Više od 1.400 djece prošlo je kroz naša skloništa, a stotine su uspjele da se zaposle kada su im pružene prilike, često na visoko kvalifikovanim poslovima“, rekla je Sofia Kouvelaki, direktorica organizacije Home Project koja podržava djecu izbjeglice i migrante u Atini.

Grčki zvaničnici su svjesni da je dilema dijelom izazvana vlastitim uspjehom: u ekonomiji koja se oporavlja i koja je među najbrže rastućim u Evropi, stopa nezaposlenosti prepolovljena je sa 18 % na 9 % u posljednjih šest godina.

Turistička sezona je sve duža zbog klimatskih promjena

„Otvoreno je 500.000 novih radnih mjesta u sektorima od građevine do logistike, maloprodaje i zdravstva“, rekao je Spiros Protopsaltis, direktor Grčke javne službe za zapošljavanje (DYPA): „Mislim da je retorika o slobodnim radnim mjestima malo prenaglašena, ali još uvijek postoje neiskorišteni izvori radne snage, prije svega žene.“

Ministarstvo turizma predviđa 40 miliona posjetilaca do 2028. godine – gotovo četiri puta više od broja stanovnika Grčke – uglavnom iz Indije i Kine. Turistička sezona se također produžava zbog promjena u navikama turista izazvanih klimatskim promjenama.

Grčka je počela aktivno regrutovati radnike u inostranstvu, organizujući sajmove zapošljavanja u Njemačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Osim stranaca, nadaju se i povratku Grka koji su napustili zemlju tokom finansijske krize, ističe Protopsaltis: „Govori se ljudima da se vrate. Grčka ekonomija više nije onakva kakva je bila kada su odlazili. Sad posluje odlično.“

(Vijesti.ba)