Putin i Jinping, partneri bez ograničenja

Kineski predsjednik boravi ove sedmice u Moskvi i zajedno s Vladimirom Putinom prisustvuje vojnom mimohodu kojim Moskva opet pokazuje svoju vojnu silu, osobito i gostu iz Pekinga.

Nakon parade, Xi je u Kremlju izjavio da Peking stoji „rame uz rame“ s Moskvom protiv „hegemonističkog nasilništva“ – jasna poruka usmjerena protiv carinskog pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa i zapadnih sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. „Međusobno povjerenje između Kine i Rusije sve je dublje, a pragmatična saradnja stvara neraskidivu vezu“, rekao je Xi.

Bjorn Alexander Duben, stručnjak za rusko-kineske odnose sa Univerziteta Jilin u Kini, smatra da Xijeva posjeta ima „visoko simbolično značenje“, istaknuvši da je, osim brazilskog predsjednika Lule da Silve, Xi bio jedini svjetski čelnik koji je prisustvovao paradi.

Duben navodi da između dvojice čelnika postoji „lična povezanost“ te da Xi „posvećuje više vremena komunikaciji s Putinom nego s bilo kojim drugim svjetskim liderom“.

Kako zapadne sankcije guše rusku ekonomiju zbog rata u Ukrajini, Moskva se sve više oslanja na Peking kao na ključnog partnera za izvoz energenata i sirovina.

Kina je postala glavni ekonomski partner Rusije, s trgovinskom razmjenom koja je prošle godine narasla na oko 216 milijardi eura.

U 2022. dvije su države potpisale „partnerstvo bez ograničenja“ na ekonomskom, vojnom i diplomatskom nivou kako bi se suprotstavile zapadnom uticaju.

Od početka rata, ruski izvoz u Kinu porastao je za 63% i dosegnuo oko 115 milijardi eura, dok su kineski uvozi ojačali rusku ratnu eonomiju, još više zbližavajući dvije zemlje.

Umjesto da oslabe pod pritiskom sukoba, kinesko-ruski odnosi doživjeli su uzlet. Iako Peking službeno proglašava neutralnost, sklopio je povoljan dogovor s Kremljom kupujući rusku naftu i plin po sniženim cijenama, dok su evropske zemlje smanjivale zavisnost. Rusija je sada glavni kineski dobavljač sirove nafte, s udjelom od otprilike petine ukupnog uvoza.

Dvije sile dodatno su ojačale vojne veze, češće održavaju zajedničke vojne vježbe i razmjenjuju modernu vojnu tehnologiju. Iako se ruska ekonomija pokazala otpornijom na zapadne sankcije nego što su mnogi predviđali, bez kineske potpore Moskva bi se našla u „ozbiljnim problemima“, rekao je Düben za DW.

Osim veće trgovine energentima, Duben kaže da je Kina omogućila Rusiji pristup industrijskim proizvodima i tehnologijama koje sama ne može proizvesti, a koje joj Zapad više ne izvozi.

Prema njegovim riječima, bez kineske robe „dvostruke namjne“, dakle i civilne i vojne, „ruske oružane snage vjerovatno ne bi mogle nastaviti vojnu kampanju protiv Ukrajine“.

Jedan od ciljeva Trumpovih carina na kineski uvoz bio je natjerati Peking u defanzivu u odnosu na Washington i ostatak svijeta. No Kina je uzvratila, upozoravajući države koje se žure sklapati trgovinske sporazume s SAD-om da ne potkopavaju kineske interese.

U odnosima s Vašingtonom, Peking ostaje prkosan, ali proračunat.

„Kina se pozicionira kao stabilna protuteža nepredvidivoj, protekcionističkoj Americi, ističući savez s Moskvom kao temelj globalne stabilnosti“, izjavio je Düben.

Strah od kazni zbog trgovine s Rusijom

S obzirom na to da su američke carine na kinesku robu dosegnule rekordne visine, a američko tržište zatvoreno za kineske izvoznike, oni možda sve više gledaju prema Rusiji, iako je to tržište mnogo manje i platežno daleko slabije od američkog. Ipak, suočeni su i sa mogućim američkim kaznama za kompanije trećih zemalja koje ipak posluju s Rusijom. Zbog toga se mnoge kineske banke nećkaju u saradnji s ruskim partnerima.

„Te sekundarne sankcije predstavljaju ozbiljan izvor napetosti u kinesko-ruskoj trgovini i znatnu prepreku daljnjem širenju trgovinskih odnosa“, smatra Duben. „Ali kako trgovinski odnosi sa SAD-om postaju sve manje atraktivni za Kinu, kineske banke i kompanije mogle bi biti sklonije ignoriranju američkih prijetnji sankcijama u saradnji s Rusijom.“

Ranije ove godine sekundarne su sankcije nakratko poremetile izvoz ruske nafte u Kinu, kada je američko Ministarstvo finansija sankcioniralo 183 broda, dve velike ruske naftne kompanije i povezane tvrtke. Taj je udar doveo do pada ruskog izvoza sirove nafte u Kinu za 18% u februaru. No zahvaljujući kineskom rješenju koje uključuje alternativne brodove i platne sustave, ruska „flota iz sjenke“ nastavila je izvoz.

Plinovod se još samo planira

Iako Duben napominje kako bi veći fokus na Rusiju mogao dodatno potaknuti trgovinu, očekuje da će taj rast „ipak ostati skroman“ u usporedbi s kineskom globalnom trgovinom.

Središnja tema razgovora Putina i Sija tokom kineske posjete bio je planirani plinovod Snaga Sibira 2, koji bi trebao godišnje isporučivati 50 milijardi kubičnih metara ruskog plina iz Jamala u sjeverozapadnom Sibiru u Kinu preko Mongolije.

Moskva godinama neumorno pokušava privući Peking da zaključi projekt, ali trasa plinovoda još nije dogovorena, što pokazuje kinesku pregovaračku nadmoć. Ruski ministar energetike Sergej Civiľov izjavio je u četvrtak da su pregovori u „aktivnoj fazi“, iako je malo verovatno da će dogovor biti postignut tokom Xijeve posjete.

Ovaj neuravnoteženi odnos jasno pokazuje slabljenje ruske pregovaračke moći u partnerstvu kojim dominira Peking, potvrđujući kinesku prevlast dok se Moskva sve više priklanja njegovim globalnim ambicijama.

„S obzirom na totalnu zavisnost Rusije o Kini, Moskva je sve više vezana uz kineske interese i sada sve više zauzima položaj onoga koji mora moliti za podršku“, zaključuje Düben.

(Vijesti.ba)