Kriza bez presedana i borba za sigurnost vazdušnog saobraćaja BiH

Zbog međunarodnog arbitražnog spora između Bosne i Hercegovine i slovenske kompanije Viadukt d.o.o. Portorož, privremeno je obustavljen prijenos prihoda BHANSA-e, iako ni ova institucija ni sektor vazdušnog saobraćaja nisu povezani s predmetnim slučajem niti snose odgovornost za nastalu situaciju.

Ova blokada dovela je u pitanje kontinuitet i sigurnost zračnog prometa – sektora od ključne važnosti za Bosnu i Hercegovinu, zemlju smještenu u srcu jugoistočne Europe, gdje saobraćaj ima značajnu ulogu u poticanju privrednog rasta, posebno kroz turizam i međunarodnu trgovinu.

Direktor BHANSA-e Davorin Primorac ističe ozbiljnost trenutačne situacije, ali i ponos zbog profesionalnosti i predanosti koju su pokazali zaposlenici i cijela institucija u suočavanju s ovim izazovom.

"Unatoč tome što je BHANSA izgubila pristup vlastitim prihodima od rutnih naknada koji čine 90% ukupnih prihoda, sigurnost zračne plovidbe ni u jednom trenutku nije bila ugrožena. Zaposlenici su, suočeni s finansijskom nesigurnošću i egzistencijalnim izazovima, pokazali visok nivo profesionalnosti i solidarnosti, svjesni odgovornosti koju imamo kako prema našoj državi, putnicima i aviokompanijama tako i prema međunarodnoj reputaciji Bosne i Hercegovine", ističe direktor BHANSA-e Davorin Primorac te dodaje da je Uprava BHANSA-e u stalnoj komunikaciji s reprezentativnim sindikatom radi pravodobne i transparentne razmjene informacija o svim daljnjim koracima i razvoju situacije.

Finansijska blokada dovela je BHANSA-u do ruba operativne održivosti. Zbog blokade računa suočena je s nemogućnošću plaćanja osnovnih troškova: održavanja tehničkih sustava, obuke i licenciranja kontrolora letenja, javnih usluga te, što je najosjetljivije, isplate plaća zaposlenima.

Kako bi premostila finansijsku krizu, BHANSA je institucijama BiH uputila zahtjev za finansiranje troškova BHANSA-e na privremenoj osnovi u skladu s člankom 23. Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH, koji predviđa da u će slučaju nemogućnosti pokrivanja troškova nastalih od BHANSA-e pri pružanju usluga u zračnoj plovidbi institucije Bosne i Hercegovine snositi nepokriveni dio troškova, a što je rezultiralo odlukom kojom se odobrava privremeno finansiranje do kraja trećeg tromjesečja, koja je donesena na 77. sjednici Vijeća ministara BiH 22. aprila 2025. godine.

"Odluka o privremenom finansiranju koju je donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na čelu s Borjanom Krišto, stigla je u ključnom trenutku. Time je omogućeno BHANSA-i da zadrži operativni kapacitet i neometano provodi planirane aktivnosti bez potrebe za rebalansom finansijskog plana. Ovom odlukom Vijeće ministara pokazalo je državničku odgovornost i jasno razumijevanje strateške uloge BHANSA-e, kao i važnosti zračnog prostora kao resursa od državnog značaja", naglašava Primorac.

Ipak, upozorava da BHANSA i dalje djeluje u vanrednim okolnostima s obzirom na to da je donesena odluka privremena. Ona ostavlja prostor Ministarstvu finansija i riznice BiH da, ako se ukaže potreba, izvrši dodatno umanjenje odobrenog iznosa, koji je već prethodno smanjen za 3 miliona KM u odnosu na iznos koji je BHANSA zatražila. Također, napominje da blokada računa i dalje nije ukinuta te ostaje neizvjesno kada i iz kojih će izvora biti izvršena isplata prema Viaduktu.

Prema procjenama, proces deblokade računa u Eurocontrolu mogao bi trajati i do 18 mjeseci. U tom periodu BHANSA bi morala stalno iznova tražiti odobrenje za privremeno finansiranje, a prema riječima Primorca, "finansijska neizvjesnost vezana za usvajanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine, mogućnost nastavka i održavanja kontinuiteta režima privremenog finansiranja BHANSA-e stvara ogroman pritisak i nesigurnost u daljnjem funkcioniranju sistema pružanja usluga kontrole letenja".

BHANSA je dužna pripremiti se i za najnepovoljnije scenarije te je već poduzela odgovarajuće mjere predostrožnosti – odgodu isplate plaća, optimizaciju poslovanja, kao i aktivaciju kreditnih instrumenata preko domaćih finansijskih institucija, i to sve s jednim ciljem: zadržati sigurnost i kontinuitet vazdušnog prometa kao apsolutni prioritet.

Ostvarivanje prihoda od rutnih naknada u Evropi regulirano je kroz sistema u kojem sredstva korisnika – avioprijevoznika prikuplja Eurocontrol i dalje ih usmjerava prema nacionalnim pružateljima usluga u zračnoj plovidbi. Iako BHANSA nije povezana s arbitražnom presudom u slučaju "Viadukt", Eurocontrol je, na temelju sudskih naloga iz Belgije, 21. marta 2025. godine obustavio sve daljnje isplate prihoda ostvarenih na temelju rutnih naknada u svrhu ovrhe.

"To nije samo pravno problematično već i iznimno rizično. Neprofitna institucija poput BHANSA-e, koja osigurava sigurnost vazdušnog prometa, ne smije biti pogođena posljedicama sporova s kojima nije povezana", ističe Primorac. "Ovdje nije riječ samo o BHANSA-i već o povjerenju u međunarodni sistem kontrole zračnog prometa. Danas je na udaru vazdušni promet u Bosni i Hercegovini, jučer je bio u Španiji, Rumuniji i Albaniji, a sutra se ista situacija može dogoditi u bilo kojoj drugoj zemlji članici Eurocontrola. Prekid vazdušnog prometa u bilo kojoj državi mogao bi izazvati ogromne negativne posljedice, koje je teško i zamisliti", dodaje.

Blokada sredstava

Nakon što je obaviještena o blokadi sredstava, BHANSA je odmah pokrenula sve pravne i diplomatske mehanizme. Apeli su upućeni Evropskoj komisiji, Eurocontrolu i belgijskim vlastima u cilju ubrzane ratifikacije dodatnog protokola sporazuma o sjedištu Eurocontrola, koji bi mogao osigurati pravnu zaštitu sredstava od budućih blokada i finansijsku stabilnost cjelokupnog sistema naplate rutnih naknada u Evropi.

"Kraljevina Belgija tretira ovo pitanje kao prioritet, ali predstoji nam diplomatska i politička borba da se osigura široka podrška za ratifikaciju. Pružatelji usluga u vazdušnoj plovidbi, a samim time i BHANSA, trebaju se tretirati kao kritična infrastruktura država članica Eurocontrola, njihove privrede i prometnog povezivanja. Na tome ćemo inzistirati jer sistem mora biti otporan na ovakve izazove", objašnjava Primorac.

Paralelno s tim BHANSA pokreće pravne postupke pred belgijskim sudovima u cilju osporavanja izvršnog naloga.

"U pravnoj borbi imamo snažnu podršku međunarodnih partnera, uključujući Eurocontrol, CANSO, FAB CE, te međunarodnih, regionalnih i BHANSA-inih sindikata i udruga kontrolora letenja, na čemu izražavamo iskrenu zahvalnost", naglašava Primorac.

Ova kriza je posebno bolna jer dolazi u trenutku kada je BHANSA konačno ušla u fazu konsolidacije, nakon višegodišnjeg procesa izgradnje – od osnivanja 2009. godine do pozicioniranja kao regionalnog lidera i strateškog partnera u civilnom vazduhoplovstvu.

U procesu uspostave, BHANSA je 2014. godine preuzela zaposlenike i nadležnosti iz oblasti pružanja usluga u vazdušnom saobraćaju od postojećih institucija civilnog vazduhoplovstva na entitetskom i državnom nivou. Integracijom ovih institucija ostvareno je značajno finansijsko rasterećenje budžeta oba entiteta i državnog budžeta, u iznosu od oko 10 miliona KM godišnje – naglašava Primorac.

Historijsko postignuće BHANSA-e bilo je preuzimanje usluga oblasne kontrole letenja od susjednih pružalaca usluga iz Hrvatske i Srbije. Ovaj proces odvijao se u dvije faze, a završen je 5. decembra 2019. godine, kada je Bosna i Hercegovina preuzela potpunu odgovornost za kontrolu gornjeg vazdušnog prostora između 10.000 i 20.000 metara, gdje se odvija više od 80% ukupnog vazdušnog saobraćaja u zemlji.
Klix.ba

Preuzimanje kontrole letenja u jednoj od najprometnijih regija označilo je potpunu integraciju Bosne i Hercegovine u evropski vazdušni saobraćaj. Povjerenje koje su BHANSA-i ukazale evropske institucije za sigurnost vazduhoplovstva i korisnici usluga pokazatelj je naše tehničke i operativne zrelosti – ističe Primorac, dodajući: – Također, BHANSA je prepoznata kao važan partner i uključena u pružanje podrške Danskoj u procesu preuzimanja kontrole nad vazdušnim prostorom Grenlanda, što potvrđuje našu stručnost i ugled u evropskom vazduhoplovnom sektoru.

Danas BHANSA upravlja Centrom oblasne kontrole letenja (BHACC) s dvije operativne jedinice – u Sarajevu i Banjoj Luci, te četiri jedinice prilazne i aerodromske kontrole letenja na međunarodnim aerodromima u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci. U cilju osiguravanja najboljih uslova za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju, BHANSA kontinuirano ulaže u infrastrukturu, modernizaciju opreme i ljudske resurse. Jedno od trenutno najvećih kapitalnih ulaganja je nabavka novih i revitalizacija postojećih radarskih sistema radi uvođenja radarske kontrole letenja na međunarodnim aerodromima u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli.

– Kroz kontinuiranu modernizaciju sistema radimo na jačanju kapaciteta i sigurnosti vazdušnog saobraćaja, stvarajući uslove za dolazak većeg broja aviokompanija, bolju povezanost BiH s drugim regijama te snažniji razvoj turizma, investicija i lokalne privrede – ističe Primorac.

Paralelno, BHANSA kao pouzdan partner evropske zajednice aktivno učestvuje u evropskim inicijativama za modernizaciju, digitalizaciju i povećanje efikasnosti vazdušnog saobraćaja. U saradnji s Hrvatskom kontrolom vazdušnog saobraćaja (HKZP) i Agencijom za kontrolu letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA), BHANSA je još 2015. godine pokrenula koncept uspostave prostora slobodnog planiranja letenja bez ruta, koji je kasnije proširen i na druge pružaoce usluga u Austriji, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Italiji. – Koncept slobodnog planiranja letenja omogućio je aviokompanijama da planiraju najkraće moguće rute kroz integrisani vazdušni prostor više zemalja, što je rezultiralo smanjenjem potrošnje goriva i emisije CO₂, smanjenjem troškova i pozitivnim uticajem na okoliš. BHANSA-in doprinos ovim inicijativama prepoznala je i nagradila Evropska komisija – za izvrsnost u poslovanju – ističe Primorac.

Misija se nastavlja

Dok se pravni postupci vode, a diplomatski apeli nastavljaju, kontrolori letenja BHANSA-e profesionalno bdiju nad nebom BiH. Uprkos krajnje neizvjesnoj situaciji, u punom su jeku pripreme za predstojeću ljetnu sezonu, koja bi, prema svim pokazateljima, mogla biti najfrekventnija do sada. Naime, saobraćaj neprestano raste, a kao ilustracija tog trenda navode se rekordne brojke zabilježene u julu 2024. godine – čak 54.470 letova tokom mjeseca i 1.903 leta u samo jednom danu. Osim toga, saobraćaj u prvom tromjesečju 2025. godine bio je veći za 15% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Cijeli sektor vazdušnog saobraćaja suočen je s velikim izazovima s obzirom na kontinuiran rast saobraćaja, ekspanziju upotrebe bespilotnih letjelica te sve specifičnije zahtjeve za uslugama civilnog, vojnog, općeg i sportskog vazduhoplovstva.

Mijenja se i regulatorni okvir na nivou EU-a, dolazi do ubrzanog razvoja tehnologije te uvođenja novih usluga s kojima se BHANSA, kao dio globalne industrije vazdušnog saobraćaja, mora uskladiti. Upravo u svjetlu tih intenzivnih operativnih izazova, BHANSA, uz trenutnu borbu za rješenje ove aktuelne krize, svoj fokus sve snažnije usmjerava prema budućnosti. Usvajanje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju BiH ključno je za daljnje strateško jačanje kapaciteta BHANSA-e u skladu s međunarodnim standardima ICAO-a i regulativom Evropske unije. – Izmjene Zakona predstavljaju temelj za konkretne iskorake u budućnost. Prije svega, omogućuju realizaciju izgradnje dviju novih međunarodnih aerodroma u BiH, u Bihaću i Trebinju, što je značajno za daljnje povezivanje zemlje sa svijetom – objašnjava direktor BHANSA-e Davorin Primorac.

Novi zakon također predviđa osnivanje tzv. kćerki firmi – privrednih društava unutar BHANSA-e specijaliziranih za nove i sve traženije usluge na tržištu vazdušnog saobraćaja, kao što su upravljanje letovima bespilotnih letjelica (dronova), umjeravanje radionavigacijskih sistema, validaciju letnih procedura te izradu i pružanje preciznih elektronskih podataka o terenu i preprekama. No, najveći strateški iskorak BHANSA-e odnosi se na osnivanje Centra za obuku kontrolora letenja, gdje će se školovati kontrolori kako za potrebe BiH, tako i za međunarodno tržište. Tako će se zadržati stručna radna snaga u zemlji, ojačati konkurentnost BHANSA-e i ostvariti novi izvori prihoda. – Ovu smo instituciju izgradili na temelju znanja, predanosti i međunarodnih standarda, postavši prepoznat i cijenjen partner u evropskoj zajednici. S obzirom na to, naša je odgovornost prevladati ovu krizu, ne samo u interesu BHANSA-e, već i u interesu svih građana BiH te sigurnosti evropskog vazdušnog saobraćaja – zaključuje Primorac.

(Vijesti.ba)