Dok zemlje širom Evrope čekaju nastupe svojih predstavnika na Eurosongu, Bosna i Hercegovina i dalje ostaje pod sankcijama Evropske radiodifuzne unije (EBU) zbog višegodišnjeg duga koji Javnom radiotelevizijskom servisu BiH (BHRT) ne dozvoljava povratak na ovo prestižno muzičko takmičenje.
Iako su jučer članovi Vijeća ministara BiH razmatrali informaciju o ovom dugu, konkretna rješenja i dalje izostaju, a vrijeme ističe.
Dug koji koči povratak
Dug BHRT-a prema EBU-u iznosi više od 17 miliona KM i datira još iz 2007. godine. Zbog toga je Bosna i Hercegovina suspendovana iz članstva, a samim tim i onemogućena da učestvuje na Eurosongu. BHRT, s godišnjim budžetom od svega 15 miliona eura, ne može samostalno izmiriti ovaj iznos.
“BHRT ne može samostalno iznijeti Eurosong"
Lejla A. Babović, posljednja šefica bh. delegacije na Eurosongu, kaže da bi povratak Bosne i Hercegovine na takmičenje bio moguć samo ako se osiguraju stabilni izvori finansiranja:
"Kada BHRT bude imao stabilan budžet i riješene osnovne finansijske obaveze, uključujući i dug prema EBU-u, tada možemo govoriti o Eurosongu. Međutim, ni tada to ne možemo uraditi bez sponzora i oglašivača. Čak ni Javni servis Radio Televizija Srbije, koji godišnje raspolaže sa 170 miliona eura, ne ide na Eurosong bez sponzora. Mi imamo budžet od svega 15 miliona", objašnjava Babović.
Zaboravljeno dugovanje, izgubljena prilika
Prema njenim riječima, aktuelna vlast, ulaže velike napore da riješi ovaj problem.
"Ova vlast se zaista trudi, za razliku od prethodnih koje su problem gurnule pod tepih. Dug postoji od 2017. godine i tada se nadalo da će EBU oprostiti iznos. To se, naravno, nije dogodilo – navodi Babović i dodaje da država mora preuzeti odgovornost za instituciju koju je osnovala.
Babović smatra da bi povratak na Eurosong imao šire koristi za državu.
Nažalost, podrška domaćih kompanija ostaje skromna. Babović navodi kako su sponzore "uvijek morali vući za rukav" i objašnjavati im benefite učešća. A benefita ima – ulaganjem u nastup dobija se ogromna međunarodna vidljivost, posebno za turistički sektor.
"To je šansa da se čitava država uključi u promociju. Danas mnogi mladi ljudi u Evropi ne znaju gdje je BiH. Eurosong je gledalo 163 miliona ljudi prošle godine", ističe Babović.
Učešće na takmičenju nosi visoke troškove: od minimalnih pola miliona eura, obavezne 15-dnevne delegacije, smještaja, svakodnevnih promjena odjeće, do tehničke opreme. Sve to, kako kaže, ne može da iznese samo BHRT.
Deset godina bez Eurosonga
Ukoliko BiH želi učestvovati na idućem Eurosongu, dug mora biti izmiren do novembra ove godine. Prijave se šalju već u septembru, a finalna potvrda dolazi dva mjeseca kasnije. Povratak na ovo takmičenje značio bi, smatra Babović, i simbolični povratak.
"Imamo mlade talente, muzičare, autore. Ali moramo ih početi odgajati i pripremati za ovo takmičenje. Eurosong više nije samo pjesma – to je cjelokupni scenski spektakl. Ne možemo se porediti budžetima, ali možemo emocijom i kvalitetom muzike, dobrim pjesmama i aranžmanima", ističe Babović.
BiH je posljednji put učestvovala 2016. godine. Iduće godine navršava se decenija od posljednjeg nastupa, a mnogi se nadaju da bi upravo ta mogla označiti povratak na veliku scenu – ali samo ako država preuzme odgovornost i uloži u ono što može biti najljepša razglednica iz Bosne i Hercegovine.
(Vijesti.ba)