Trump otkrio EU liderima: Putin ne želi okončati rat jer 'pobjeđuje'

To je bila potvrda onoga što su evropski lideri dugo pretpostavljali o Putinu, ali je prvi put da su to čuli direktno od Trumpa.

Također, to je bilo u suprotnosti s onim što je Trump često javno govorio – da vjeruje kako Putin iskreno želi mir. Bijela kuća je odbila komentarisati i uputila na Trumpovu objavu na društvenim mrežama u ponedjeljak o razgovoru s Putinom: „Ton i duh razgovora bili su izvanredni. Da nije bilo tako, rekao bih to.“

Iako se čini da je Trump prihvatio ideju da Putin nije spreman za mir, to ga nije navelo da učini ono što evropski lideri i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrde da bi trebao – pojačati napore u suprotstavljanju Rusiji, piše The Wall Street Journal.

Trump najavio sankcije, pa odustao dan kasnije

Trump je prethodno u nedjelju razgovarao s evropskim liderima, dan prije dvosatnog razgovora s Putinom. Tada je nagovijestio da bi mogao uvesti sankcije ako Putin odbije prekid vatre, prema osobama upoznatim s razgovorom. Do ponedjeljka je opet promijenio stav. Nije bio spreman na to. Trump je rekao da želi brzo pokrenuti razgovore na nižem nivou između Rusije i Ukrajine u Vatikanu.

Razgovoru u ponedjeljak prisustvovali su Zelenski, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, italijanska premijerka Giorgia Meloni i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Djelimično je to bila kulminacija evropske diplomatske ofanzive koja je započela desetak dana ranije, s ciljem da se Trump potakne na vršenje pritiska na Putina. Iako napori na kraju nisu uspjeli uvjeriti Trumpa da to učini kroz dodatne sankcije, Evropljani su ipak izvukli određene koristi iz rezultata.

Taj proces je pomogao svima, uključujući i Trumpa, da razjasne šta Putin zapravo misli: on nije voljan zaustaviti rat u ovoj fazi. A Evropljanima je to dodatno pokazalo da je sada uglavnom na njima da nastave podržavati Ukrajinu. Ne vjeruju da će Trumpova administracija obustaviti američki izvoz oružja sve dok Evropa ili Ukrajina to plaćaju, rekli su izvori.

"Ovo nije moj rat", rekao je Trump novinarima u ponedjeljak nakon razgovora s Putinom. "Upleli smo se u nešto u šta nismo trebali biti uključeni."

Trumpu se ne sviđa riječ "bezuslovni"

Trump je u nedjeljnom razgovoru s evropskim liderima, među kojima su bili Macron, Merz, Meloni i britanski premijer Keir Starmer, najavio da će poslati državnog sekretara Marca Rubija i specijalnog izaslanika Keitha Kellogga na pregovore koji se očekuju u Vatikanu.

U ponedjeljak je, prema jednoj od osoba upoznatih s razgovorom, Trump djelovao neodlučno u vezi s američkom ulogom. Neki od Evropljana su insistirali da ishod bilo kakvih razgovora u Vatikanu mora biti bezuslovni prekid vatre. No Trump je ponovo oklijevao, rekavši da mu se ne sviđa izraz "bezuslovni".

Rekao je da nikada nije koristio taj izraz, iako ga je upotrijebio 8. maja kada je na svojoj platformi Truth Social pozvao na 30-dnevni prekid vatre. Evropljani su na kraju pristali odustati od tog izraza.

Evropska diplomatska ofanziva pojačana dolaskom Merza

Evropska diplomatska ofanziva usmjerena na to da Trump izvrši pritisak na Rusiju pojačala se kada je Merz, konzervativni njemački kancelar, stupio na dužnost početkom maja. Merz je bio znatno spremniji suočiti se s Putinom od svog prethodnika lijeve orijentacije Olafa Scholza.

Još važnije, Merzova koalicija je pomogla izmijeniti njemački ustav kako bi državi omogućila znatno veću fleksibilnost u zaduživanju za vojnu potrošnju i pomoć Ukrajini. Dana 10. maja Merz, Macron, Starmer i poljski premijer Donald Tusk nenajavljeno su posjetili Zelenskog u Kijevu. Pritiskali su ga da pristane na ono što Trump želi, kako bi razotkrili Putinovu nespremnost da okonča rat.

Zatim su s Macronovog telefona nazvali Trumpa iz službene rezidencije Zelenskog, rekavši mu da su Evropa i Ukrajina u potpunosti stale iza njegovog poziva na 30-dnevni prekid vatre. Evropljani su javno zaprijetili novim sankcijama protiv Putina ako ne prihvati prekid vatre.

Putin odgovorio prijedlogom pregovora, ali bez rezultata

Putin je na pojačani pritisak iz Evrope i Washingtona odgovorio prijedlogom za prve direktne pregovore s Ukrajinom u tri godine. Trump je prihvatio tu ponudu, čak je u jednom trenutku predložio da bi mogao otići u Tursku i lično se pridružiti razgovorima.

Sastanak se održao u Istanbulu u roku od nekoliko dana, ali Putin nije učestvovao. Poslao je predstavnike nižeg ranga koji su ponovili zahtjeve koje Ukrajina smatra neprihvatljivim. Nakon što se Putin nije pojavio, Evropljani su ponovo pozvali Trumpa da razmotri snažniji pritisak na ruskog lidera.

Odobrili su umjerene nove sankcije protiv Rusije, ali i dalje rade na jačem paketu mjera. Trump je najavio da je dogovorio novi razgovor s Putinom, rekavši da se šanse za mir mogu poboljšati samo ako američki i ruski lider direktno razgovaraju.

Moguće sankcije na energente i banke

Kada je Trump u nedjelju razgovarao s evropskim liderima prije razgovora s Putinom, nagovijestio je da bi SAD mogao pristupiti Evropi u sankcionisanju ruskog izvoza energije i bankarskih transakcija. Senator Lindsey Graham, blizak Trumpov saveznik, izjavio je u srijedu da je prikupio 81 potpis podrške za zakon kojim bi se znatno pooštrile energetske i druge sankcije protiv Moskve.

Taj nedjeljni poziv uključivao je neke od Trumpovih karakterističnih neformalnih izjava, kombinaciju pohvala i kritika evropskim liderima. Pohvalio je Merza zbog njegovog dobrog engleskog jezika. „Još mi se više sviđa s tvojim njemačkim akcentom“, rekao je Trump, prema jednoj osobi prisutnoj u pozivu.

„Ne možeš vrijeđati naše zemlje, Donalde“

U jednom trenutku je skrenuo s teme i žestoko kritikovao evropske migracione politike. Trump je rekao da nekontrolisana migracija vodi njihove zemlje na „rub kolapsa“. Macron, koji ima najduži politički odnos s Trumpom, zamolio ga je da prestane.

„Ne možeš vrijeđati naše zemlje, Donalde“, rekao je Macron, prema istoj osobi.

Ipak, ton je generalno bio pozitivan, rekli su upućeni u razgovor. Neki su stekli utisak da bi Trump zaista mogao podržati nove sankcije ako Putin ne pristane na prekid vatre. No ta su se nadanja raspršila dan kasnije. Očekuje se da će razgovori u Vatikanu započeti sredinom juna.

(Vijesti.ba)