Svjetski gastroenterolozi u Sarajevu: Nova era u liječenju bolesti jetre

Konferencija se realizovala pod pokroviteljstvom vodećih svjetskih gastroenteroloških udruženja – ASGE, ESGE i Udruženja gastroenterologa Bosne i Hercegovine. Ovogodišnje izdanje donosi izuzetnu novinu: po prvi put u regiji, sudionicima su se uživo obraćtili predsjednici ASGE i ESGE te predsjednik Edukacijskog komiteta ESGE.

Program je uključivao najaktuelnija saznanja iz oblasti gastroenterologije i hepatologije, interaktivne diskusije, prenos endoskopskih procedura iz sarajevskih bolnica u realnom vremenu, kao i posebnu IBD sesiju sa predavačima iz struktura ECCO-a. Posebna pažnja posvećena je mladim stručnjacima kroz edukativne okrugle stolove i direktnu interakciju sa vodećim imenima evropske gastroenterologije.

Globalni glas struke u Sarajevu

U sklopu sesije predavanja su održali i prof. dr. Georgios Papatheodoridis iz Grčke s temom "Hronični hepatitis B: terapijske opcije – gdje smo sada?", te prof. dr. Ramazan Idilman iz Turske s izlaganjem o aktualnom pristupu MASLD-u.

"Kod mladih do 30 godina s HBeAg-pozitivnim HBV (Hepatitis B e antigen) i normalnim ALT (Alanin aminotransferaza/enzim jetre) bez značajne bolesti i rizika za rak jetre, trenutno se ne preporučuje odmah liječenje. Koristi ranog tretmana treba porediti s izazovima dugotrajne terapije i suzbijanja virusa", objašnjava dr. Papatheodoridis.

Navodi kako se liječenje ili zaštita kod hroničnog HBV-a preporučuje kod akutnog hepatitisa s oštećenom funkcijom jetre, nakon transplantacije, kod koinfekcija (HIV, HDV, HCV), u trudnoći ako je broj virusa veći od 200.000, pri imunosupresiji ili hemoterapiji, kod zdravstvenih radnika s visokim rizikom, te kod izvanjetrenih simptoma s aktivnom infekcijom (EASL 2025).

"MASLD (Metabolički povezani steatohepatitis jetre) se ne razvija uvijek u progresivnu bolest, ali je postao najčešći uzrok ciroze i vodeći razlog transplantacije jetre", nastavio je dr. Idilman, dodajući kako mnoge studije pokazuju da se skupine koje se dijagnosticiraju kao MASLD i one ranije nazvane NAFLD (Nealkoholna masna bolest jetre) gotovo potpuno poklapaju.

Mediteranska dijeta s mjesečnim nutricionističkim savjetovanjem smanjila je učestalost steatoze stepena 2 i višeg u gotovo 80% pacijenata s NAFLD tokom šest mjeseci.

"Ova dijeta je najbolji izbor za NAFLD zbog dokazanih koristi, dok su restriktivne dijete teške za dugoročno pridržavanje i nemaju dokazanu prednost. Najvažniji je izbor koji pacijent može slijediti", savjetuje dr. Idilman.

MASLD: tiha epidemija jetre

Dr. Azra Husić, specijalist interne medicine i subspecijalist gastroenterohepatologije, zajedno sa Sandrom Milić (Hrvatska), Petrom Svorcanom (Srbija) i Kalinom Stardelovom (Sjeverna Makedonija), vodila je sesiju u kojoj su obrađene ključne teme moderne hepatologije.

Fokusirala se na aktuelne terapijske pravce u liječenju hroničnog hepatitisa B, izazove masne bolesti jetre prema novoj klasifikaciji MASLD, te značaj prepoznavanja MAFLD-a kao multisistemske bolesti. U svom izlaganju posebno je istakla izazove u svakodnevnoj kliničkoj praksi i savremene pristupe liječenju, otvarajući prostor za stručnu raspravu među sudionicima.

"Virusni hepatitis, uzrokovan virusima hepatitisa A, B, C, D ili E, najčešći je uzrok hepatitisa u svijetu, pri čemu hepatitis B i C (kao i koinfekcija B/D) mogu dovesti do hronične bolesti i predstavljaju najčešći uzrok ciroze jetre i raka jetre; hronični virusni hepatitis (HBV, HCV, HDV) može uzrokovati teške bolesti jetre, ali zahvaljujući napretku u liječenju hepatitisa B i C možemo eliminisati ove bolesti i spriječiti njihove kasne komplikacije i smrtnost."

Hronični hepatitis B: nove dileme i smjernice

HBV infekcija predstavlja značajan globalni zdravstveni problem, a broj smrti povezanih s HBV-om u svijetu se očekuje da će porasti sa 858.000 u 2015. na 1.149.000 u 2030. godini, prema procjenama Polaris o prevalenciji i broju dijagnosticiranih i liječenih pacijenata.

"Hepatitis B može se spriječiti sigurnim i dostupnim cjepivima, a može se i efikasno liječiti (ali ne i izliječiti); dostupne terapije poput tenofovir i entekavir smanjuju morbiditet (ciroza, dekompenzacija jetre, zatajenje jetre, rak jetre) i poboljšavaju preživljavanje, a glavni cilj liječenja je trajna supresija HBV DNA, po mogućnosti do neotkrivanja, dok je gubitak HBsAg krajnji cilj; liječenje je potrebno osobama s aktivnom infekcijom i znakovima oštećenja jetre", precizira dr. Husić.

Budućnost liječenja hepatitisa B usmjerena je ka funkcionalnom izlječenju uz vremenski ograničenu terapiju, mišljenja je Husić.

"Za razliku od sadašnje, često doživotne terapije, cilj je postići trajni efekt bez nastavka liječenja. Funkcionalno izlječenje znači neotkriveni HBsAg i HBV DNA najmanje 24 sedmice nakon terapije, iako je reaktivacija moguća. Potpuno izlječenje zasad nije dostižno, a novi pristupi ciljaju na virusnu replikaciju, HBsAg i imuni odgovor."

Hepatitis C (HCV) je vodeći uzrok hroničnih bolesti jetre u svijetu i može dovesti do zatajenja jetre, raka i smrti, pri čemu su posebno pogođene ranjive grupe.

"Dobra vijest je da je HCV izlječiv – jer se virus ne ugrađuje u ljudski genom, a kombinovana antivirusna terapija u trajanju od 8 do 12 sedmica dovodi do trajnog virološkog odgovora, što se smatra izlječenjem; glavni izazov ostaju nedijagnosticirani i neliječeni pacijenti", ističe dr. Husić.

Nova era u liječenju bolesti jetre

Liječenje hepatitisa D preporučuje se svim pacijentima s koinfekcijom HBV/HDV, pri čemu bulevirtid predstavlja novu, obećavajuću opciju koja blokira ulazak virusa u jetru i koristi se dokle god donosi kliničku korist.

Primarna bilijarna holangitis (PBC) je rijetka autoimuna bolest koja oštećuje male žučne vodove, uzrokujući zastoj žuči, upalu i fibrozu jetre.

"Dijagnoza se postavlja kada su prisutna dva od tri kriterija: povišena ALP, autoantitijela (AMA, ANA) i histološki nalazi; cilj liječenja je usporiti napredovanje bolesti i poboljšati kvalitetu života, posebno u borbi protiv umora i svraba, a osnovna terapija je UDCA, iako kod oko 40% bolesnika ne daje puni efekt i 5% je ne podnosi", izjavila je, između ostalog, dr. Husić tokom izlaganja i kratko dodala kako je dolazak svjetskih stručnjaka u Bosnu i Hercegovinu uvijek nova prilika za razmjenu iskustava.

Napredak u dijagnostici i terapiji hroničnih bolesti jetre donosi realnu mogućnost ranog prepoznavanja, efikasnog liječenja i poboljšanja ishoda za širok spektar pacijenata – od virusnih hepatitisa do metaboličkih i autoimunih oboljenja.

(Vijesti.ba)