Kralj zabranio klanja kurbana u Maroku: Kriza stočnog fonda mijenja bajramske običaje

Ova situacija dodatno je uzdrmala ionako oslabljeno tržište stoke u zemlji.

U februaru ove godine, kralj Muhamed VI pozvao je građane da ne kolju kurbane zbog ozbiljnog pada stočnog fonda, uzrokovanog klimatskim promjenama i ekonomskim teškoćama. Naglasio je da će on sam zaklati dva ovna, jednog u svoje ime, a drugog u ime svih Marokanaca.

U pojedinim regijama lokalne vlasti su, s ciljem provedbe kraljeve preporuke, zatvorile stočne pijace od 31. maja do 16. juna. Mjera je uvedena kako bi se spriječili pokušaji potajne kupovine stoke i zaobilaženja kraljevske volje.

"Odustajanje od klanja je najprikladnije, posebno uz visoke cijene ovaca. U prošlosti sam, u teškim vremenima, također odustajao. Meso se uvijek može kupiti kod mesara", kazao je Abdulmadžid al-Karfti, građanin iz Kazablanke.

Ovo nije presedan, slične preporuke su dolazile i ranije. Bivši kralj Hasan II donio je iste odluke 1963., 1981. i 1996. godine, u sličnim okolnostima.

"Već smo očekivali ovu odluku zbog suše i špekulacija beskrupuloznih trgovaca", rekla je nastavnica Marijem Za'nun, dodajući da ni prošle godine nije klala kurban. "Umjesto toga, Bajram provodim u molitvi, u društvu porodice, i oblačim najljepšu odjeću. Allah nas nije zadužio onim što ne možemo podnijeti."

Vlasnik farme iz Tifleta, koji je želio ostati anoniman, izjavio je da je prodaja kurbana potpuno stala, ali da "kolektivni interes mora imati prednost". Sedam uzastopnih godina suše ozbiljno su narušile stočni fond, Maroko je danas siromašniji za gotovo 38% stoke u odnosu na period prije devet godina.

Kako bi ublažile posljedice, vlasti su ove godine ukinule carine i PDV na uvoz stoke i mesa, a zemlja je do sada uvezla 124.000 ovaca, 21.000 goveda i 704 tone crvenog mesa. Ipak, cijene su i dalje visoke, prošle godine ovnovi su dostizali cijenu od 10.000 dirhama (oko 1.000 dolara).

I pored zabrane, zabilježeni su slučajevi da su pojedinci ranije kupovali ovce i zamrzavali meso. Trgovac Lahsan potvrdio je da su ga stalni kupci opskrbili prije zabrane, ali tvrdi da ne planiraju klati za Bajram. Ahmed Belmati, mali farmer, kazao je da je zbog nemogućnosti prodaje izgubio gotovo 50% zarade.

Ovakvo ponašanje izazvalo je oštre reakcije. Domaćica Sanaa Harraq poručila je da oni koji su potajno klali kurbane "nisu poštovali ni državnu preporuku, ni vjersku suštinu Bajrama, niti solidarnost s onima skromnijih primanja".

Pravnici i aktivisti upozoravaju na širi društveni fenomen. Mustafa al-Manuzi istakao je da paralelno s javnim apelom države raste i "val tajne kupovine i klanja", što vidi kao simbolični izraz prikrivene neposlušnosti. Po njegovom mišljenju, takav otpor ne proizlazi iz brige za prehrambenu sigurnost, već iz potrebe za očuvanjem identiteta i društvenog statusa.

Na kraju, ostaje ključno pitanje koje je postavila upravo Sanaa Harraq: “Da li Marokanci kolju kurbane iz iskrene vjerske privrženosti, ili zato što žele održati društvene običaje i bogate gozbe?”

(Vijesti.ba)