Ured je upozorio da bi se broj mogao dramatično povećati, s više od 650.000 djece mlađe od pet godina koja se sada suočavaju s teškom i životno opasnom pothranjenošću u narednim sedmicama zbog kontinuiranog uskraćivanja hrane, lijekova i goriva, piše Anadolija.
"Gladovanje sada ubija ono što bombe nisu", naveo je ured, opisujući opsadu kao jedan od "najekstremnijih oblika kolektivnog kažnjavanja u modernoj historiji".
Ured za medije je saopćio da su "desetine dodatnih smrtnih slučajeva zabilježene samo u posljednja tri dana, dok izraelske snage nastavljaju blokirati ulaz brašna, formule za dojenčad i vitalnih prehrambenih i medicinskih potrepština".
Optužio je Izrael da "namjerno provodi politiku masovnog izgladnjivanja".
Trenutno, oko 1,25 miliona ljudi u Gazi trpi katastrofalnu glad, dok 96 posto stanovništva, među kojima je više od milion djece, pati od akutne nesigurnosti u pogledu hrane, saopštio je ured.
"Izrael je u potpunosti odgovoran za sistematsku i organiziranu kampanju gladovanja. Oglašavamo uzbunu: ovo je masovna smrtna presuda koja se odvija pred očima svijeta", saopštio je ured i dodao:
"Neposredna međunarodna intervencija nije opcionalna, to je pitanje života ili smrti".
Odbacujući međunarodne pozive na prekid vatre, izraelska vojska provodi ofanzivu na Pojas Gaze od 7. oktobra 2023. godine, od kada je ubijeno više od 57.800 Palestinaca, većinom žena i djece.
Nemilosrdno bombardovanje uništilo je enklavu i dovelo do nestašice hrane i širenja bolesti.
Prošlog novembra, Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata u toj enklavi.
(Vijesti.ba)