Demokratski Tajvan se posljednjih pet godina suočava s pojačanim vojnim i političkim pritiscima Kine, koja ovo samoupravno ostrvo smatra svojim „svetim“ teritorijem. Peking se nikada nije odrekao mogućnosti upotrebe sile kako bi Tajvan stavio pod svoju kontrolu.
Na pitanje o Trumpovim izjavama, portparol tajvanskog Ministarstva vanjskih poslova, Hsiao Kuang-wei, rekao je da vlada pažljivo prati odnose između visokih američkih i kineskih zvaničnika.
„Sigurnost Tajvana mora se ostvariti vlastitim naporima, zbog čega je naša zemlja posvećena jačanju svojih odbrambenih sposobnosti i otpornosti. Nastavićemo uloženo raditi na tome“, rekao je Hsiao novinarima u Taipeiju.
Sjedinjene Američke Države su najvažniji međunarodni saveznik i snabdjevač oružjem Tajvana, iako dvije strane nemaju formalne diplomatske odnose. Također, ne postoji ni odbrambeni sporazum, pa SAD nisu pravno obavezane da vojno pomognu u slučaju kineskog napada.
Sjedinjene Države, koje su zakonom obavezane omogućiti Tajvanu sredstva za odbranu, već dugo vode politiku „strateške neodređenosti“, ne otkrivajući jasno da li bi vojno reagovale u slučaju kineskog napada. Trump je komentare o mogućoj invaziji dao u intervjuu za Fox News, uoči sastanka na Aljasci s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, na kojem će razgovarati o ratu u Ukrajini.
Jučer je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo da je pitanje Tajvana unutrašnje pitanje koje kineski narod treba riješiti. Tajvanska vlada snažno se protivi kineskim naporima za ponovno ujedinjenje.
(Vijesti.ba / HINA)