Insajderski izvori Politica: U utorak se Evropa zatresla

S evropske strane to se posmatra kao taktika u kojoj ne mogu izgubiti. Ako Trump zaista uspije ispregovarati kraj rata u Ukrajini uz ozbiljne sigurnosne garancije – svi će biti sretni da su pogriješili. No osnovna strategija ostaje: raskrinkati Putinov blef i gurati nove, teže sankcije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je uoči rata najviše ulagao u ličnu diplomatiju s Moskvom kako bi spriječio agresiju, danas je najglasniji u tvrdnji da Putin nije ozbiljan u vezi mira i da je i dalje opsjednut uništenjem nezavisne, demokratske Ukrajine.

"Mislim li da predsjednik Putin želi mir? Ne. Ako želite moje iskreno uvjerenje: ne. Mislim li da predsjednik Trump želi mir? Da", izjavio je Macron uoči puta u Washington, gdje je u ponedjeljak učestvovao u razgovorima. "Ne mislim da Putin želi mir. On želi kapitulaciju Ukrajine. To je ono što nudi."

Umjesto ikakvih ustupaka, Putin i dalje traži nove teritorije od Kijeva, uključujući ključne odbrambene linije, što bi mu omogućilo dublje napade u Ukrajinu. Također kategorički odbija prisutnost NATO snaga kao garanciju sigurnosti nakon rata – što je za Kijev ključni uslov, navodi POLITICO.

Usklađivanje stavova

Kako pripreme za mogući rusko-ukrajinski summit ubrzano traju, evropski su lideri u utorak održali niz vanrednih razgovora kako bi uskladili stavove i podijelili informacije s prethodnih konsultacija u Bijeloj kući.

Prema riječima petorice diplomata, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, predsjednici, premijeri i ambasadori uglavnom su se uskladili s Macronom. Skepticizam prema Kremlju bio je zajednički nazivnik – ali i optimizam da će Washington kazniti Rusiju ako se pokaže da je Putin najveća prepreka miru.

"Ako se pokaže da Putin ne želi završiti rat, Trump će biti prisiljen reagovati i to će ojačati argument za sankcije", rekao je jedan evropski diplomat nakon virtualnog zasjedanja Evropskog vijeća, prenosi Jutarnji list.

Evropljani američke sankcije vide kao ključni element procesa. Mnogi drže da je Putin na razgovore u Aljasci pristao tek nakon što je Washington uveo drastične carine Indiji zbog kupovine ruskog naftnog izvoza. Sljedeći bi potez, kažu, mogao biti ekonomski udar na rusku trgovinu s Kinom.

Drugi diplomat potvrdio je da saveznici podržavaju američku inicijativu ne zato što vjeruju da će uspjeti, već zato što će poslužiti kao jasan test ruskih namjera. Treći je dodao da se sigurnosne garancije koja se razvijaju osmišljavaju kako bi Ukrajina pregovarala "iz pozicije snage", dok bi sankcije osigurale da Zapad ima "polugu nad Putinom".

U Washington su u ponedjeljak stigli predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, glavni sekretar NATO-a Mark Rutte, francuski predsjednik Macron, britanski premijer Keir Starmer i talijanska premijerka Giorgia Meloni, kako bi zajedno s Volodimirom Zelenskim pokazali frontu jedinstva pred Trumpom. Svega nekoliko dana ranije američki je predsjednik na Aljasci ugostio Putina i tvrdio da je postignut napredak na "mnogim tačkama".

Trumpovo otriježnjenje

Zapadni partneri zasipaju Trumpa komplimentima – zahvaljujući mu što je ugostio pregovore i iskazujući olakšanje što je dao značajne sigurnosne garancije Ukrajini. No iza zatvorenih vrata fokus ostaje na novim, oštrim ekonomskim sankcijama, kad Moskva – kako očekuju – odbije prekinuti rat.

"Svi glume ulogu", rekao je jedan evropski diplomat. "Ali niko ne zna što je Putinova krajnja igra. Što bi ga uopće moglo natjerati na ustupke?"

Kremlj zasad kupuje vrijeme. Sergej Lavrov izjavio je da Moskva "ne odbija" pregovore, ali da bi summit morao biti pripreman "korak po korak, od stručnog nivoa do političkog vrha". Putin je čak predložio da se sastanak održi u Rusiji – što je odmah odbijeno.

Jedan njemački zvaničnik ocijenio je takvo odugovlačenje testom ruske ozbiljnosti: "Rusija je pristala na bilateralni summit sa Zelenskim … a sad vidimo da to tumače drugačije."

Evropska diplomatija u međuvremenu radi punom brzinom: ambasadori EU sastajali su se do dva ujutro u utorak, nakon čega je uslijedila posebna videokonferencija tzv. "koalicije voljnih", u kojoj su i nečlanice Unije poput Turske i Kanade. Ove sedmice u Washingtonu se očekuje i sastanak vojnih komandanata o konkretnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.

Neformalni sastanak ministara odbrane i vanjskih poslova EU zakazan je za iduću sedmicu, a raste očekivanje da bi već za nekoliko dana mogao biti gotov prijedlog mirovnog paketa za Zelenskog i Putina.

Trump je već dao naslutiti da bi američko vazduhoplovstvo moglo biti uključeno u Ukrajini, dok bi evropske zemlje mogle poslati trupe za osiguranje – sve su to opcije koje su u direktnom sukobu s ruskim planovima daljnje okupacije.

No iako Zapad sve više vjeruje da može sarađivati s Trumpom i održati jedinstvo, mora prilagođavati vlastite "crvene linije" stavovima američkog predsjednika. Tako je EU u ponedjeljak, nakon razgovora u Washingtonu, ublažila raniji zahtjev da Rusija mora pristati na prekid vatre prije početka pregovora.

"Bilo je nade da će Trump promijeniti mišljenje o prekidu vatre. To se nije dogodilo", rekao je peti evropski diplomat. "Ali svejedno, to je korak bliže miru."

Najvažnije, čak je i sam Trump javno priznao da Putin možda uopće ne pregovara u dobroj vjeri.

"U sljedećih nekoliko sedmica saznat ćemo istinu o predsjedniku Putinu … Moguće je da on uopće ne želi dogovor", rekao je Trump za Fox News.

"Nadam se da će predsjednik Putin biti konstruktivan, a ako ne bude – slijedi vrlo gadna situacija", poručio je Trump. 


(Vijesti.ba)