Kako naplatiti "parkiranje" ruskih aviona u Nemačkoj?

Tri plavo-bijela džina koja stoje pored kontrolnog tornja na aerodromu Lajpcig/Hale više ne smiju da polete. To su teretni avioni tipa Antonov AN-124, koji pripadaju ruskoj teretnoj avio-kompaniji Volga Dnjepar i već više od tri godine podležu zabrani polijetanja i letenja zbog sankcija Evropske unije protiv Rusije.

Međutim, ove džinovske metalne ptice ionako ne bi mogle da polete – još tokom radova na održavanju, zbog kojih su avioni u februaru 2022. stigli u Lajpcig, izvađeni su im motori. Gdje se oni nalaze i jesu li možda prevezeni u Rusiju – nije poznato.

A oni nisu jedini: prema informacijama WDR-a, ukupno sedam aviona širom Njemačke podleže zabrani letenja od 28. februara 2022. godine, u skladu s Uredbom EU 833/2014. Na aerodromu Keln/Bon, na primjer, stoje Boeing 737 teretne avio-kompanije Atran iz Moskve i Bombardier Challenger 300 kompanije Utair.

Na aerodromu Frankfurt/Han stoji Boeing 747 britanske teretne kompanije CargoLogicAir, koja je 2022. godine, zbog sankcija povezanih s ratom u Ukrajini, morala obustaviti poslovanje i ubrzo nakon toga otišla u stečaj. CargoLogicAir je bila podružnica kompanije s ruskim vlasnicima. „Ovlašteni korisnik“ sredstava te kompanije završio je na britanskoj listi sankcija.

Zbrka oko vlasništva

Na minhenskome aerodromu više od 800 dana stajao je Airbus A320 koji je iznajmila ruska kompanija Aeroflot. U junu 2024. avion je konačno poletio i prvo odletio u Češku. Kineski vlasnici su preuzeli avion i platili otvoreni račun od preko 460.000 eura.

Portparol njemačkog Ministarstva saobraćaja, koje je nadležno za sprovođenje EU sankcija u vezi sa zračnim saobraćajem, izjavio je da su poznati i drugi avioni koji se nalaze u Njemačkoj, ali da se „zbog tekućih istražnih postupaka o nerazjašnjenim vlasničkim odnosima“ ne mogu dati konačne informacije.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. i paketa sankcija koje je EU uvela, u Njemačkoj je formirana radna grupa za sprovođenje sankcija. Vodeća ministarstva bila su Ministarstvo privrede i Ministarstvo finansija, uz saradnju službi poput Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) i njemačke obavještajne službe BND.

U januaru 2023. zadaci te radne grupe prebačeni su na novoosnovanu direkciju pri carinskoj upravi – Centralni ured za sprovođenje sankcija (ZfS). Taj ured je od tada zadužen za otkrivanje i zamrzavanje imovine sankcionisanih osoba i kompanija u Njemačkoj. To uključuje, pored novčanih sredstava u bankama i nekretnina, i vozila, brodove i avione.

Istrage su često veoma teške. Pravi vlasnički odnosi često se prikrivaju složenim i prekograničnim mrežama firmi i posrednika.

Privatni mlažnjak pokojnog vođe Vagnera?

Tako je vjerovatno i s avionom koji već godinama stoji na aerodromu Berlin-Brandenburg (BER): u oktobru 2020. godine bijeli privatni mlažnjak tipa Hawker 800XP stigao je iz Sankt Peterburga u Njemačku – očigledno radi održavanja. Od tada avion nije napustio Njemačku.

Avion, koji ima mjesta za do osam putnika i domet veći od 4.600 kilometara, već je prije rata u Ukrajini dospio u fokus američkih vlasti. One su uvjerene da je avion pripadao sada pokojnom šefu ruske plaćeničke grupe Vagner, Jevgeniju Prigožinu.

Prema saznanjima Amerikanaca, vlasništvo vjerovatnog Prigožinovog mlažnjaka, koji je uglavnom letio između Moskve, Sankt Peterburga, Sočija i Turske, vodi preko mreže fiktivnih firmi. Na papiru, avion pripada firmi iz San Marina, a dalji tragovi vlasništva vode do firme iz Sankt Peterburga, koja je bila zadužena za rad i održavanje aviona Vagner grupe.

Kako je izvijestio sedmičnik „Cajt“, američke vlasti su početkom 2022. navodno zatražile od njemačke vlade da zaplijeni avion. Međutim, među njemačkim institucijama postojalo je neslaganje o tome da li je to pravno moguće. Umjesto zapljene, prvo je pokrenut carinski postupak kako bi se provjerilo da li je s radovima na održavanju sve bilo u redu. Avion se privremeno nije smio pomjerati.

„Parkiranje“ se naplaćuje tek pri odlasku

Zatim je Rusija napala Ukrajinu, uslijedili su brojni paketi sankcija EU, a u augustu 2023. – nakon pobune njegove plaćeničke grupe protiv Kremlja – šef Vagnera Prigožin poginuo je u još uvijek nerazjašnjenoj avionskoj nesreći u Rusiji.

Spomenuti mlažnjak sada stoji na berlinskom aerodromu već skoro pet godina. Već na proljeće 2023. troškovi smještaja aviona iznosili su oko 37.000 eura.

„U principu, troškovi koje zaračunavamo fakturišu se tek kada avion ponovo želi napustiti aerodrom“, izjavila je tada portparolka aerodroma.

„Pošto se navedeni avion još uvijek nalazi na području aerodroma, račun još nije ispostavljen.“ Pitanje je da li će ti troškovi ikada biti plaćeni.

U slučaju tri Antonova, koji su već godinama stalni gosti na aerodromu Lajpcig/Hale, situacija je drugačija. Naknade za smještaj aviona, kako je izjavio portparol aerodroma, podmiruje vlasnik – dakle ruska avio-kompanija. Očigledno ih jednom planiraju ponovo preuzeti.

(Vijesti.ba)