U plamenu sjećanja: 33 godine od spaljivanja Vijećnice i Nacionalne biblioteke

Uprkos gubitku i neriješenom statusu, ova Biblioteka i dalje ostaje čuvar kulturne memorije i identiteta BiH, poručeno je u uvodnim obraćanjima zvanica. 

Nakon intoniranja himne BiH, u uvodnom obraćanju prisutnim se obratila vršiteljica dužnosti direktorice NUBBiH-a Adisa Žero, podsjetivši na dane kada je zgrada Vijećnice, simbol Sarajeva, Bosne i Hercegovine i zajedničkog kulturnog nasljeđa, brutalno porušena i zapaljena.

Zahvalila je svima koji su koji su "pod kišom granata spasavali što su mogli spasiti", a odala je počast i prisjetila se i uposlenika Biblioteke koji su stradali dolazeći svakodnevno na posao, pokušavajući spasiti dragocjene spise.



Prisutnim se obratila i Hatidža Jakić iz kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, koja je za Nacionalnu biblioteku kazala da se radi o instituciji koja pripada svim građanima BiH i koja je kroz decenije čuvala znanje, kulturu i identitet.

- Nažalost, njena borba za opstanak traje već 33 godine i zajedno sa drugim institucijama od značaja za BiH ostaje stub našeg identiteta, obrazovanja i budućnosti. Sve institucije kulture od značaja za BiH zaslužuju sigurno mjesto, a između ostalog i trajno mjesto u državnom budžetu - naglasila je.

Dodala je da to nije pitanje politike već pitanje opstanka identiteta BiH i njenog evropskog puta.

Napomenula je da su na inicijativu članova predsjedništva Denisa Bećirovića i Željka Komšića ove institucije uključene u prijedlog budžeta BiH za 2025. godinu, čime je potvrđena njihova državna i društvena važnost.

Ministrica obrazovanja i nauke Federacije Jasna Duraković u svom je obraćanju ukazala na značaj Vijećnice, nazvavši je simbolom "naše prošlosti i našeg kolektivno-kulturnog identiteta".



Napomenula je da je 25/26. augusta 1992. godine vatra uništila oko dva miliona knjiga, izuzetno vrijednih dokumenata i rukopisa.

- Uništena je ne samo biblioteka već i pisana riječ, historijska memorija i nasljeđe svih naroda BiH - istakla je.

Ministrica je kazala i to da kultura nije luksuz već temelj našeg postojanja te da bez kulture i tradicije nema ni budućnosti.

- Zato pitanje kulturnih institucija mora biti nacionalno pitanje, pitanje od najveće važnosti - poručila je.

Ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly spaljivanje knjiga nazvao je zločinom.

- To je napad na sjećanje i identitet i samu dušu društva. To je pokušaj da se ospori kompleksnost i raznolikost koja obogaćuje ljudsko iskustvo i narod - istakao je.



Za publiku je bila pripremljena video projekcija "U plamenu sjećanja" koja svjedoči o ratnom stradanju NUBBiH.

Također su uručene zahvalnice pojedincima zaslužnim za podršku radu Biblioteke, dok je program obogaćen prigodnim muzičkim izvedbama Dine Rešidbegovića.

Za ovaj događaj pripremljena je i izložba "U plamenu sjećanja: iz novinskih članaka", nastala u saradnji NUBBiH i "Infobiro" digitalnog arhiva Mediacentra Sarajevo

Izložba sadrži probrane novinske članke koji hronološki prate priču o izgradnji Vijećnice, osnivanju tadašnje Narodne i univerzitetske biblioteke BiH te njen cjelokupan put, od nastanka, preko ratnog stradanja do današnjih dana i neprekidne borbe za opstanak.

Boro Kontić, autor izložbe govoreći o značaju građe Biblioteke, kazao je da se radi o arhivama u kojima je zapisan veliki dio naše prošlosti, ali i budućnsti.

Prisutni predstavnici institucija koji su se danas obratili gostima složili su se da je pitanje svih sedam institucija kulture, uključujući i Nacionalnu univerzitetsku biblioteku BiH, od ključnog značaja za BiH koje mora biti trajno riješeno te da se sačuvane knjige i rukopisi Biblioteke koji su izmješteni iz Vijećnice moraju vratiti nazad u zgradu koja je jedna od simbola glavnog grada BiH.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine ove godine obilježila je i 80 godina postojanja te, odupirući se svim izazovima, ostaje otvorena za građane i buduće generacije.

Obilježavanje godišnjice održano je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Vijećnica je granatirana i zapaljena 25/26. augusta 1992. godine, kada su u plamenu nestali milioni bibliotečkih jedinica. Međutim, biblioteka je nastavila postojati i raditi, uprkos neprepoznatom pravnom i finansijskom statusu koji ni danas nije riješen najviše zbog političkih nesuglasica i animoziteta u BiH.


(Vijesti.ba / FENA)