Naučnici otkrili pravo iznenađenje: Šta smo o Marsu naučili pogrešno?

Ovo otkriće ne samo da je u suprotnosti s prethodnim saznanjima o potpuno tekućoj jezgri, već se ne uklapa ni u dosadašnje razumijevanje njenog sastava, piše ScienceAlert, prenosi Index.

„Neobično je da Mars ima čvrstu jezgru“, rekao je tim predvođen seizmologom Huixingom Bijem sa Univerziteta za nauku i tehnologiju Kine. „Rana istraživanja sugerirala su da Marsova jezgra sadrži značajnu količinu lakih elemenata, što snižava temperaturu solidusa i čini malo vjerovatnim da se jezgra kristalizira s obzirom na njenu relativno visoku temperaturu.“

Akustični rendgen Crvenog planeta

Tek posljednjih nekoliko godina naučnici su uspjeli detaljno mapirati unutrašnjost Crvenog planeta. Zasluge za to pripadaju NASA-inom landeru InSight, koji je od 2018. do 2022. godine pomoću izuzetno osjetljivog seizmometra bilježio valove potresa i udara meteora.

Ti valovi, odbijajući se kroz unutrašnjost planeta, različito reaguju u zavisnosti od gustoće materijala, stvarajući svojevrsnu akustičnu „rendgensku snimku“ Marsa. Podaci prikupljeni tokom četiri godine pružili su prvu detaljnu unutrašnju kartu Marsa, otkrivajući strukturu sličnu Zemljinoj: tvrdu koru, rastaljeni plašt i gustu jezgru u središtu.

Misterija Marsovog magnetskog polja

Međutim, postoje ključne razlike između unutrašnjosti Zemlje i Marsa, koje su motivisale naučnike na dalje istraživanje. „Za razliku od Zemlje, Mars danas nema globalno magnetsko polje“, objasnili su istraživači. „Umjesto toga, dijelovi njegove kore su snažno magnetizovani, što nam govori da je Mars nekada u dalekoj prošlosti imao magnetsko polje.“

Globalno magnetsko polje planeta pokreće „dinamo“ u njegovoj jezgri, koji zavisi od konvekcije u tekućoj vanjskoj jezgri. „Vjeruje se da ovaj mehanizam igra važnu ulogu u održavanju Zemljinog magnetskog polja danas. Nasuprot tome, kod Marsa stvari izgleda funkcionišu drugačije“, dodali su.

Valovi koji otkrivaju tajne

Pošto je InSight bio stacioniran na samo jednoj lokaciji, za razliku od mreže seizmičkih stanica na Zemlji, tim se oslanjao na podatke o udarima meteora koji šalju valove kroz cijeli planet. Analizirajući 23 takva događaja, uspjeli su primijeniti tehnike koje se inače koriste za podatke sa više stanica.

„Ovaj pristup nam je omogućio da izdvojimo specifične seizmičke faze na osnovu načina na koji dolaze do stanice... Uspjeli smo detektovati valove koji putuju kroz samo središte Marsove jezgre i refleksiju s granice unutrašnje jezgre, što pruža ključna opažanja za čvrstu unutrašnju jezgru“, navode istraživači.

Pronašli su više različitih tipova valova koji su, nezavisno jedan od drugog, ukazivali na postojanje čvrste jezgre. „Ove višestruke faze su ključne jer se međusobno potvrđuju i sve dosljedno upućuju na isti zaključak: Mars doista ima čvrstu unutrašnju jezgru.“

Šta ovo otkriće znači za budućnost?

Kako tačno čvrsta jezgra može postojati uprkos visokoj temperaturi i prisustvu lakših elemenata poput sumpora, kisika i ugljika, još uvijek nije jasno. Naučnici će morati provesti nova modeliranja kako bi istražili uslove temperature, pritiska i sastava koji bi mogli objasniti ovo otkriće. Ipak, rezultati su izuzetno uzbudljivi.

Dalja istraživanja mogla bi dovesti do dubljih saznanja o tome kako je Mars izgubio svoj dinamo i globalno magnetsko polje, ali i otkriti nove detalje o evoluciji stjenovitih planeta – onih za koje se vjeruje da imaju najveći potencijal za razvoj života.

„Veličina i svojstva Marsove unutrašnje jezgre služe kao ključna referenca za razumijevanje termalne i hemijske evolucije planeta“, zaključili su istraživači. Cjelokupno istraživanje objavljeno je u časopisu Nature.

(Vijesti.ba)