Trump zadao udarac evropskim državama na granici s Rusijom

Pentagon obavijestio diplomate

Zvaničnici Pentagona su prošle sedmice obavijestili evropske diplomate da Vašington više neće finansirati programe obuke i opremanja vojski u istočnoj Evropi, koje bi bile na prvoj liniji u slučaju sukoba s Rusijom, rekli su za Financial Times izvori upoznati sa razgovorima, prenosi Index.

Radi se o programu koji se finansira kroz odobrenje poznato kao sekcija 333. O daljem finansiranju odlučuje američki Kongres, ali administracija predsjednika Donalda Trumpa nije zatražila dodatna sredstva. Već odobrena sredstva moći će se koristiti do septembra 2026. godine.

Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da je odluka u skladu s Trumpovim nastojanjima da se „preispita i preraspodijeli“ međunarodna pomoć, kao i s izvršnom naredbom koju je potpisao prvog dana svog mandata.

„Ova odluka usklađena je sa stavovima evropskih zemalja, u skladu s izvršnom naredbom i dugogodišnjim predsjednikovim naglaskom na to da Evropa mora preuzeti više odgovornosti za vlastitu odbranu“, rekao je zvaničnik.

Pod Trumpovim pritiskom, saveznici u NATO-u su u junu pristali povećati odbrambenu potrošnju na 5 posto BDP-a.

Baltičke zemlje najviše pogođene

Gašenje programa iz sekcije 333 uticaće na raspodjelu sredstava čiji je globalni budžet veći od milijardu eura, prema procjenama iz američkog Senata. To znači smanjenje pomoći od stotina miliona eura zemljama koje graniče s Rusijom.

Prema podacima američkog Ureda za državnu reviziju, u Evropu je između 2018. i 2022. uloženo 1,6 milijardi eura, što je oko 29 posto ukupne globalne potrošnje u okviru programa 333. Glavni korisnici bile su Estonija, Latvija i Litvanija.

Diplomate: Šok među evropskim vladama

Na sastanku u Vašingtonu, kojem su prisustvovali predstavnici brojnih evropskih ambasada, Pentagon je predstavio planove za smanjenje finansiranja. Jedan evropski zvaničnik rekao je da je potez očigledno usmjeren na to da bogatije evropske zemlje preuzmu veće troškove pomoći svojim susjedima na prvoj liniji.

Dvojica diplomata potvrdila su da je vijest izazvala šok među evropskim vladama, koje sada pokušavaju saznati detalje i procijeniti hoće li moći domaćim finansiranjem nadomjestiti izgubljena sredstva.

„Ako budu brutalni, to će imati velike posljedice“, rekao je jedan od njih, dodajući da će NATO sigurno biti pogođen jer je dio sredstava išao preko Saveza.

„To izaziva veliku zabrinutost i nesigurnost“, rekao je drugi diplomata, uporedivši situaciju s Trumpovom ranijom odlukom o rezanju međunarodne pomoći.

Prijetnja Baltičkoj sigurnosnoj inicijativi

Nezavisno od sekcije 333, pod prijetnjom je i Baltička sigurnosna inicijativa, pokrenuta 2020. godine s ciljem jačanja vojski Estonije, Latvije i Litvanije. Kongres je prošle godine odobrio 228 miliona eura za taj program, ali Bijela kuća nije zatražila nova sredstva u budžetu za narednu godinu.

„Za baltičke zemlje gubitak američke pomoći bio bi vrlo težak“, rekao je penzionisani američki admiral Mark Montgomery, sada analitičar u institutu Foundation for the Defense of Democracies.

„Cilj je bio osposobiti ih da se same mogu braniti.“

Sve tri zemlje graniče s Rusijom, a region je bio meta napada koji se pripisuju Moskvi – uključujući sabotaže na kritičnoj infrastrukturi u Baltičkom moru i sajber napade.

Američki fokus na Aziju

Administracija paralelno provodi reviziju rasporeda svojih snaga širom svijeta i najavila je da planira smanjiti vojno prisustvo u Evropi. Politika preusmjeravanja sredstava povezana je i s naporima Elbridgea Colbyja, glavnog stratega Pentagona, da poveća kapacitete odvraćanja u Indo-Pacifiku i smanji rizik od sukoba s Kinom oko Tajvana.

Početkom godine, Vašington je privremeno zaustavio isporuke municije i oružja Ukrajini nakon Colbyjeve revizije američkih zaliha. Trump je kasnije naredio da se isporuke nastave.

Trump se prije dva dana u Bijeloj kući sastao s poljskim predsjednikom Karolom Nawrockim i poručio da nema planova za povlačenje američkih snaga iz te zemlje. SAD trenutno ima oko 10.000 vojnika u Poljskoj na rotacionoj osnovi.

„Vrlo sam zadovoljan tim rasporedom. Poslat ćemo ih i više ako oni to žele“, rekao je Trump.

(Vijesti.ba)