Kriminalne grupe, najčešće povezane s Bugarskom i Rumunijom, mame ljude u Njemačku obećanjima o zaposlenju. Ondje im osiguravaju krivotvorene ugovore o radu s vrlo niskim plaćama. Na temelju tih ugovora žrtve imaju pravo zatražiti tzv. Bürgergeld, socijalnu pomoć koja pokriva razliku između stvarnih primanja i garantovanog socijalnog minimuma od oko 1000 eura, piše Tagesschau.
Iako građani EU-a nemaju pravo na tu pomoć odmah po dolasku u Njemačku, bandama uspijeva zaobići pravila preko ugovora o skraćenom radnom vremenu. Kada novac sjedne na račun, prevaranti ga od žrtava zahtijevaju natrag.
Ogromna šteta za budžet
Kako mnogi od lažno zaposlenih dolaze s porodicama, iznosi koje država isplaćuje dostižu ogromne svote jer plaća za svaki član porodice. Posebno pogođeni su gradovi u Oblasti Ruhr poput Duisburga i Gelsenkirchena, gdje je visok postotak nezaposlenosti i velik broj zapuštenih nekretnina. Ondje su racije i hapšenja već postali uobičajeni.
'Vjerujem da se ovdje poklopilo više faktora – postoje etničke zajednice koje olakšavaju dolazak i ima dosta jeftinog stambenog prostora', objašnjava gradonačelnik Duisburga Sören Link (SPD).
Broj slučajeva u naglom porastu
Prema podacima savezne vlade, broj prijavljenih sumnji na organizovanu zloupotrebu socijalnih naknada udvostručio se u samo godinu dana – s 229 na 421 slučaj. Do maja ove godine već je registrovano novih 225 slučajeva. No stručnjaci ističu da stvarni broj može biti i znatno veći.
Gradonačelnica Gelsenkirchena Karin Welge (SPD) upozorava da je sloboda kretanja radnika unutar EU zloupotrijebljena: 'Doći ovamo, zapravo gotovo uopće ne raditi i imati hiljade eura za porodicu – to pokreće socijalnopolitičke rasprave koje nikome ne koriste', rekla je Welge.
'Moramo razbiti mafijaške strukture'
Više od polovine budžeta Gelsenkirchena odlazi na socijalne naknade, zbog čega prevare posebno pogađaju lokalne vlasti. Savezna ministrica rada Bärbel Bas (SPD) govori otvoreno o 'mafijaškim strukturama' koje treba razbiti.
Njemačka vlada najavila je strože kontrole, bolju razmjenu podataka među institucijama i modernizaciju digitalnih alata u borbi protiv rada na crno, prenosi Tportal.
Gradonačelnik Duisburga naglašava da se građani osjećaju prevarenima i traži brze poteze: 'U interesu poštenih poreznih obaveznika, država mora konačno pokazati zube.'
(Vijesti.ba)