Čitalac prijavio hrvatski medij zbog sadržaja stvorenog umjetnom inteligencijom

Hrvatski medijski regulator potvrdio je da je to prvi slučaj u kojem se, po prijavi građanina, odlučivalo o krivotvorenom sadržaju stvorenom umjetnom inteligencijom (AI) u hrvatskim medijima i to, kako se u prijavi navodilo, bez navođenja izvora.

Prijavu je podnio čitalac portala Net.hr početkom jula ove godine, očitovanje od izdavača zatraženo je nakon sjednice Vijeća za elektroničke medije sredinom jula, očitovanje je primljeno početkom augusta, u zakonom propisanom roku, ističe hrvatski medijski regulator.

"Pregledan je članak i sporni sadržaj te je utvrđeno kako je čitalac dobro primijetio da je fotografija objavljena na Net.hr-u generisana umjetnom inteligencijom. Međutim, u videu koji je objavljen niže u članku nalazi se odricanje od odgovornosti (disclaimer), u kojem je objašnjeno da se u istom (videu) nalaze informacije prikupljene iz različitih medija te ilustracije napravljene AI tehnologijom.

Tekst je na engleskom jeziku, no na hrvatskom je obavijest u gornjem lijevom kutu 'Izmijenjen ili sintetički sadržaj' koju servis Youtube zahtijeva od autora pri objavi ovakvog sadržaja", ističe se u odgovoru VEM-a. Dodaju i da je net.hr kao izvor fotografija označio Youtube "jer su preuzete iz navedenog videa".

Sporni sadržaj ubrzo uklonjen

"U konkretnom slučaju korištenje alata umjetne inteligencije za kreiranje ilustracije stvarnog događaja nije imalo za cilj ili učinak bitno iskrivljavanje ponašanja čitalaca tako da se znatno naruši njihova sposobnost da donesu informisanu odluku, zbog čega bi primjerice donijeli odluku koju inače ne bi donijeli, na način kojim se toj osobi ili grupi osoba koje su čitale članak uzrokuje neka šteta", pojašnjava medijski regulator, javlja Hina. 

Uz to, u odgovoru VEM-a ističe se i da je sporni sadržaj uklonjen odmah nakon što je od RTL Hrvatske d.o.o. kao izdavača elektroničke publikacije zatraženo očitovanje u kojem se navodi da je sporna fotografija generisana AI-em korištena u opremi članka kao ilustracija stvarnog događaja.

"Pravovremenim uklanjanjem sadržaja pružalac medijske usluge pokazao je da prepoznaje svoju odgovornost i poštuje etičke standarde medijskog djelovanja. Uklanjanjem spornog sadržaja smanjuje se daljnje širenje krivotvorenih informacija", zaključuje se u odgovoru VEM-a Hini.

Medijski regulator ističe i da ova odluka ne predstavlja presedan za odlučivanje o korištenju sadržaja stvorenog umjetnom inteligencijom u hrvatskim medijima.

"Ovakvih slučajeva u praksi za sada ima vrlo malo, a tema generisanja i korištenja sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom vrlo je široka te se svaki takav predmet obrađuje pojedinačno, budući da okolnosti objave takvog sadržaja nikada nisu iste. Stoga nije riječ o svojevrsnom presedanu za odlučivanje u budućnost niti to može postati presedan", ističe se odgovoru VEM-a.

Sve teže razlikovati istinu od manipulacije

U VEM-u pojašnjavaju i da je umjetna inteligencija posljednjih godina donijela brojne koristi, ali istovremeno je otvorila i ozbiljna pitanja vezana uz stvaranje i širenje krivotvorenog sadržaja. Pojava deepfake tehnologije i drugih alata koji omogućuju stvaranje realističnih, ali potpuno umjetnih slika, zvuka ili videozapisa, dovodi do toga da građani sve teže razlikuju istinu od manipulacije.

"Posljedice takvih pojava nisu samo reputacijske štete za pojedince ili organizacije, nego i šire društvene opasnosti, poput širenja dezinformacija, destabilizacije političkih procesa i narušavanja povjerenja u medije i institucije. Ovo ipak nije bio takav slučaj", zaključuje se u odgovoru.

S druge strane, vrijedno je istaknuti da je ova odluka VEM-a donesena gotovo godinu dana nakon što je 1. augusta 2024, stupio na snagu EU Akt o umjetnoj inteligenciji, dokument koji se smatra prvim sveobuhvatnim zakonom o umjetnoj inteligenciji u svijetu.

U okviru tog akta, poseban naglasak stavljen je na transparentnost i odgovornost proizvođača i korisnika umjetne inteligencije. Prema odredbama ovog akta, svi sustavi umjetne inteligencije koji generiraju sintetički sadržaj moraju jasno označiti da je riječ o umjetno stvorenim materijalima.

"Time se nastoji osigurati da građani mogu prepoznati kada konzumiraju sadržaj koji nije autentičan, čime se smanjuje prostor za zloporabu u kontekstu političke propagande, lažnih vijesti ili zavaravajućih marketinških poruka", zaključuje medijski regulator.

(Vijesti.ba)