Proruska stranka potučena na ključnim izborima u Moldaviji

Nakon što je prebrojano više od 98 posto glasačkih listića, PAS je osvojio 49,6 posto glasova. Prema internet-stranici Centralne izborne komisije, proruski Patriotski blok bivšeg predsjednika Igora Dodona osvojio je 24,5 posto.

Dodon je lider Moldavske partije socijalista (PSRM) i vođa izbornog saveza Patriotski blok. Logo saveza prikazuje bijelo-crvenu zvijezdu u kojoj je srce, a unutar njega je „ugrađen“ i sovjetski simbol srpa i čekića. Dodon sebe opisuje kao desničara, posvećenog „tradicionalnim vrijednostima“, i voli završavati svoje videozapise pravoslavnim pozdravom „Pomozi Bog!“

Parlamentarni izbori u siromašnoj, agrarnoj državi smještenoj između članice EU Rumunije i Ukrajine smatraju se ključnim. Moldavija, zemlja s oko 2,4 miliona stanovnika, kandidatkinja je za EU od 2022.

Rusija optužena za kupovinu glasova, dezinformacije i kibernetičke napade

Prozapadna predsjednica Sandu nada se da će većina proeuropskih snaga nastaviti reforme potrebne za pridruživanje EU. U usporedbi s izborima prije četiri godine PAS je pretrpio određene gubitke.

Ranije je optužila Rusiju za masovno uplitanje u izbornu kampanju. Moldavske vlasti govorile su o kupovini glasova od strane Rusije, dezinformacijama na društvenim mrežama i kibernetičkim napadima.

Rusiji naklonjene snage bloka Alternativa (8,1 posto) i Naša stranka poduzetnika Renata Usatog (6,2 posto) također su osigurale mjesta u parlamentu od 101 člana, izabranog na četverogodišnji mandat.

Neočekivano, Stranka „Demokratija kod kuće“ (PPDA), izvorno osnovana radi promicanja ujedinjenja s Rumunijom, također je prešla prag od pet posto, osvojivši 5,7 posto glasova.

I dalje se očekuju glasovi dijaspore

Ishod izbora uveliko ovisi o učešću dijaspore. Stotine hiljada Moldavaca žive u EU i tradicionalno imaju značajan utjecaj na to ko će vladati u njihovoj domovini. Moskva je također optužila vlasti u glavnom gradu Kišinjevu za manipulaciju, tvrdeći da su proruske stranke i snage izostavljene iz izbora.

Na dan izbora bilo je pritužbi da građani iz separatističke regije Pridnjestrovlja nisu mogli doći do Moldavije kako bi glasali zbog zatvaranja mosta nakon navodne prijetnje bombom. Tradicionalno, ljudi iz Pridnjestrovlja s moldavskim pasošima također imaju utjecaj na ishod izbora.

Moldavija je rastrgana između proeuropskog kursa i svojih historijskih veza s Rusijom. Preliminarni konačni rezultati očekivani su u ponedjeljak.

Poniženja za Rusiju

S mjerama ekonomije, Kremlju možda ne treba mala, dominantno agrarna Republika Moldavija s njezinih 2,4 miliona stanovnika. Ipak, ruski imperijalni mentalitet doveo je do toga da se upravo tamo vodio prvi postsovjetski rat — to se dogodilo u proljeće 1992. Oko 1.500 ruskih vojnika i veliki arsenal oružja trenutno su stacionirani u Pridnjestrovlju, koje je tada bilo poprište velikih okršaja, a danas je i dalje separatistička regija.

Od 2022. strateška vrijednost Republike Moldavije porasla je jer bi, osvajanjem te male zemlje koja se vojno praktično ne može braniti, Moskva mogla voditi rat na dva fronta protiv Ukrajine. Poniženja koja je tamo pretrpjela ne treba podcijeniti kad je riječ o odnosu Rusije prema maloj Moldaviji — primjerice, kada je jedna žena, neprikosnovena i skromna Maia Sandu, uspjela osloboditi svoju zemlju ruskog zagrljaja i povesti je na put prema Europi.

U tom kontekstu, ne iznenađuje što je Rusija činila sve što je mogla kako bi „preokrenula“ izbore u svoju korist. Jedan od alata koji je koristila bila je kupovina glasova plaćanjem novca putem jedne aplikacije. Čak 300.000 birača već se registriralo za to prošle godine. U to vrijeme vlada je govorila o „neviđenom hibridnom napadu“ na Republiku Moldaviju.

Kupovina glasova

Kupovinu glasova koordinirala je mreža koju predvodi moldavsko-izraelski poduzetnik Ilan Šor, čiji se nalogodavci navodno nalaze u ruskim obavještajnim agencijama i, navodno, u Kremlju. Šor je glavni organizator tzv. „milijardske krađe“ od 2012. do 2014. i zbog toga je pravomoćno osuđen u Republici Moldaviji. Pobjegao je 2019. prvo u Izrael, a kasnije u Rusiju. Nekoliko stranaka koje je osnovao za predstojeće izbore — zabranjeno je.

Mjesecima policija u Moldaviji upozorava građane na moguće posljedice kupovine glasova. Očigledno, to nije bilo u potpunosti uspješno.

Poplava lažnih vijesti

Druga metoda bila je preplavljivanje društvenih mreža, posebno TikToka, tisućama videa koji šire lažne vijesti. Pored tipičnih proruski orijentiranih narativa, mnogi videi trenutno tvrde i da je „režim“ Maie Sandu oličenje korupcije i da vladajući PAS gura stotine hiljada ljudi u siromaštvo.

No, upravo su Sandu i PAS — koje je ona osnovala — prvi put od stjecanja nezavisnosti Moldavije odlučno vodili borbu protiv korupcije. Ruski rat protiv Ukrajine gurnuo je Moldaviju u tešku ekonomsku krizu, prvenstveno zbog drastičnog povećanja cijena energije i obustave isporuke ruskog gasa od početka 2025. godine.

Bivši predsjednik Igor Dodon, koji je i sam osumnjičen za korupciju u nekoliko slučajeva, nije previše impresioniran tim činjenicama. Što se tiče žute boje stranke PAS, njegov glavni predizborni slogan glasio je: „Žuta kuga mora nestati!“

(Vijesti.ba)