Porasle cijene nafte nakon ukrajinskih napada dronovima na rusku naftnu infrastrukturu

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 5,2 posto, na 70,13 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,9 posto, na 65,72 dolara.

Rast cijena ponajviše je posljedica moguće smanjene ponude iz Rusije, nakon niza ukrajinskih napada na rusku naftnu infrastrukturu.

Ukrajinska vojska napala je u noći s ponedjeljka na utorak pogon u ruskoj Samari koji priprema za izvoz naftnu mješavinu. U srijedu su ukrajinski dronovi izazvali požar u Gazpromovom kompleksu za petrohemikalije u Salavatu u Baškortostanu, javlja Hina.

Istog dana je meta ukrajinskih dronova bila luka u Novorosijsku s terminalima za izvoz nafte i žitarica, pa je Konzorcij kaspijskih cjevovoda (CPC) privremeno obustavio utovar nafte na terminalu.

U četvrtak navečer ukrajinski dronovi napali su, pak, rafineriju Afpisky u ruskoj regiji Krasnodar.

Sve to narušilo je ruske naftne tokove.

Rat u fokusu tržišta

„U fokusu tržišta je situacija između Ukrajine i Rusije. Ukrajinski napadi dronovima počinju se gomilati”, kaže John Kilduff, partber u kompaniji Again Capital.

Ističe i da predsjednik SAD-a Donald Trump pritišće velike kupce ruske nafte da smanje uvoz iz Rusije. „Uskoro bismo mogli vidjeti da Indija i Turska smanjuju uvoz nafte iz Rusije”, kaže Kilduff.

Osim toga, ruska vlada objavila je u četvrtak da će produžiti zabranu izvoza benzina do kraja godine, a zabranit će i isporuke dizela, uz izuzetak za rafinerije koje ga proizvode.

Problemi u opskrbi i nestašice

Pojedine ruske regije zabilježile su, naime, u proteklih mjesec dana probleme u opskrbi i nestašicu benzina u uslovima visokih cijena na naftnim berzama, pojačane sezonske potražnje u razdoblju poljoprivrednih radova i godišnjih odmora.

Rafinerijska je prerada istodobno smanjena zbog radova na održavanju i napada ukrajinskih dronova. Poticaj cijenama pružile su i naznake jačanja potražnje u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte.

Komercijalne zalihe nafte pale su u prošloj sedmici za 3,8 miliona barela, dok su sedam dana prije smanjene za 3,4 miliona, procjenjuju u udruzi proizvođača API.

A trgovci se nadaju i daljnjem jačanju potražnje u SAD-u, s obzirom da je privreda u drugom tromjesečju porasla više nego što se procjenjivalo, za 3,8 posto na godišnjem nivou.

Azijske berze porasle, dolar oslabio

Na azijskim su berzama u ponedjeljak cijene dionica porasle jer je ulagače ohrabrio rast Wall Streeta u petak, dok je dolar oslabio prema košarici valuta.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 0,4 posto. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Indiji, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 1,2 posto, dok su u Japanu pale oko 0,8 posto.

Tako su tržišta nadoknadila dio gubitaka od petka, kada je ulagače šokirala najava predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će od 1. oktobra uvesti 100-postotne carine na uvoz brendiranih lijekova, 25-postotne carine na teške kamione, 50-postotne carine na kuhinjske ormariće...

Na tržištima jutros vlada pozitivno raspoloženje jer je u petak Wall Street osjetno porastao, nakon tri dana pada.

Izvještaj, objavljen u petak, pokazao je da se u augustu inflacija u SAD-u kretala u skladu s očekivanjima, pa su opet ojačale špekulacije na tržištima da bi američka centralna banka uskoro mogla nastaviti smanjivati kamatne stope, što bi trebalo potaknuti rast najveće svjetske privrede.

Dolar oslabio

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala, nakon prošlosedmičnog rasta. Dolar je pod pritiskom jer postoji rizik od prekida rada saveznih službi, ako ovih dana republikanski i demokratski zastupnici u Kongresu SAD-a ne postignu dogovor o daljnjem finansiranju saveznih službi.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros 0,2 posto, na 97,95 bodova.

Pritom je cijena eura porasla na 1,1725 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,1705 dolara. Američka je valuta oslabila i u odnosu na japansku, pa je tečaj dolara pao 0,4 posto, na 148,90 jena.


(Vijesti.ba)